Zbirka izraza

hr Prilozi   »   vi Trạng từ

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [Một trăm]

Trạng từ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
već jednom – još nikada Một --n------ ---- b-- g-ờ M-- l-- r-- – c--- b-- g-- M-t l-n r-i – c-ư- b-o g-ờ -------------------------- Một lần rồi – chưa bao giờ 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? B-n-đ- từ-- -ến-B-r--n ch--? B-- đ- t--- đ-- B----- c---- B-n đ- t-n- đ-n B-r-i- c-ư-? ---------------------------- Bạn đã từng đến Berlin chưa? 0
Ne, još nikada. Ch-a,--h-a---o -i-. C---- c--- b-- g--- C-ư-, c-ư- b-o g-ờ- ------------------- Chưa, chưa bao giờ. 0
netko – nitko Ai-–-k-ôn- -ó-ai A- – k---- c- a- A- – k-ô-g c- a- ---------------- Ai – không có ai 0
Poznajete li nekoga ovdje? B-n-c----en a--- -ây-k--ng? B-- c- q--- a- ở đ-- k----- B-n c- q-e- a- ở đ-y k-ô-g- --------------------------- Bạn có quen ai ở đây không? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. Kh-------i--h----quen--i ở -â-. K----- t-- k---- q--- a- ở đ--- K-ô-g- t-i k-ô-g q-e- a- ở đ-y- ------------------------------- Không, tôi không quen ai ở đây. 0
još – ne više Cò--- -hông -ữa C-- – k---- n-- C-n – k-ô-g n-a --------------- Còn – không nữa 0
Ostajete li još dugo ovdje? B-n-cò- --đ-y--â- --a --ôn-? B-- c-- ở đ-- l-- n-- k----- B-n c-n ở đ-y l-u n-a k-ô-g- ---------------------------- Bạn còn ở đây lâu nữa không? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Kh-n-,--ôi-----------y--âu n-a. K----- t-- k---- ở đ-- l-- n--- K-ô-g- t-i k-ô-g ở đ-y l-u n-a- ------------------------------- Không, tôi không ở đây lâu nữa. 0
još nešto – ništa više G- --a-– khô---g- --a G- n-- – k---- g- n-- G- n-a – k-ô-g g- n-a --------------------- Gì nữa – không gì nữa 0
Želite li još nešto popiti? Bạn--uố- ---- ---nữa-khôn-? B-- m--- u--- g- n-- k----- B-n m-ố- u-n- g- n-a k-ô-g- --------------------------- Bạn muốn uống gì nữa không? 0
Ne, ne želim više ništa. K---g, t-----ô-g-m--n-g--n--. K----- t-- k---- m--- g- n--- K-ô-g- t-i k-ô-g m-ố- g- n-a- ----------------------------- Không, tôi không muốn gì nữa. 0
već nešto – još ništa C- -ì rồ--–-c--- ----ì --t C- g- r-- – c--- c- g- h-- C- g- r-i – c-ư- c- g- h-t -------------------------- Có gì rồi – chưa có gì hết 0
Jeste li već nešto jeli? B-n -n----ch-a? B-- ă- g- c---- B-n ă- g- c-ư-? --------------- Bạn ăn gì chưa? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. C-ưa--tôi -hưa -n-gì --t. C---- t-- c--- ă- g- h--- C-ư-, t-i c-ư- ă- g- h-t- ------------------------- Chưa, tôi chưa ăn gì hết. 0
još netko – više nitko A- nữ--–-k--ng--i n-a. A- n-- – k---- a- n--- A- n-a – k-ô-g a- n-a- ---------------------- Ai nữa – không ai nữa. 0
Želi li još netko kavu? C-----c-n m--- -à-p-ê n----hô--? C- a- c-- m--- c- p-- n-- k----- C- a- c-n m-ố- c- p-ê n-a k-ô-g- -------------------------------- Có ai còn muốn cà phê nữa không? 0
Ne, nitko više. K-ô--- ---ng-a- n-a. K----- k---- a- n--- K-ô-g- k-ô-g a- n-a- -------------------- Không, không ai nữa. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…