Zbirka izraza

hr Prošlost 2   »   vi Quá khứ 2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82 [Tám mươi hai]

Quá khứ 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? B-n--ã ---i --- ---cứ- thươ-- -h--? B__ đ_ p___ g__ x_ c__ t_____ c____ B-n đ- p-ả- g-i x- c-u t-ư-n- c-ư-? ----------------------------------- Bạn đã phải gọi xe cứu thương chưa? 0
Jesi li morao / morala zvati liječnika? Bạn ----h-i -ọi -ác sĩ ---a? B__ đ_ p___ g__ b__ s_ c____ B-n đ- p-ả- g-i b-c s- c-ư-? ---------------------------- Bạn đã phải gọi bác sĩ chưa? 0
Je si li morao / morala zvati policiju? Bạ-----ph-i-gọ--công--- c-ư-? B__ đ_ p___ g__ c___ a_ c____ B-n đ- p-ả- g-i c-n- a- c-ư-? ----------------------------- Bạn đã phải gọi công an chưa? 0
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. Bạn-có s------ t---i-kh-ng?-V---x-ng-t-i---n ---. B__ c_ s_ đ___ t____ k_____ V__ x___ t__ v__ c___ B-n c- s- đ-ệ- t-o-i k-ô-g- V-a x-n- t-i v-n c-n- ------------------------------------------------- Bạn có số điện thoại không? Vừa xong tôi vẫn còn. 0
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. B-n-c--đ-a c-ỉ---ôn-?---a-xo-g-tô- -ẫn-cò-. B__ c_ đ__ c__ k_____ V__ x___ t__ v__ c___ B-n c- đ-a c-ỉ k-ô-g- V-a x-n- t-i v-n c-n- ------------------------------------------- Bạn có địa chỉ không? Vừa xong tôi vẫn còn. 0
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. B----ó-bản đồ--hành --ố-k------Vừ--xong-tô- v-- c-n. B__ c_ b__ đ_ t____ p__ k_____ V__ x___ t__ v__ c___ B-n c- b-n đ- t-à-h p-ố k-ô-g- V-a x-n- t-i v-n c-n- ---------------------------------------------------- Bạn có bản đồ thành phố không? Vừa xong tôi vẫn còn. 0
Je li došao točno na vrijeme? Nije mogao doći točno na vrijeme. An---y -- đế--đún----ờ-không----h ấy-đ- k---g-đ-- -ư-c--ún- g--. A__ ấ_ đ_ đ__ đ___ g__ k_____ A__ ấ_ đ_ k____ đ__ đ___ đ___ g___ A-h ấ- đ- đ-n đ-n- g-ờ k-ô-g- A-h ấ- đ- k-ô-g đ-n đ-ợ- đ-n- g-ờ- ---------------------------------------------------------------- Anh ấy đã đến đúng giờ không? Anh ấy đã không đến được đúng giờ. 0
Je li našao put? Nije mogao naći put. A-h-ấ- -ã tìm đư-- đ-ờ-g---ôn-? An- ấy-----h--- -ìm -ượ-----ng. A__ ấ_ đ_ t__ đ___ đ____ k_____ A__ ấ_ đ_ k____ t__ đ___ đ_____ A-h ấ- đ- t-m đ-ợ- đ-ờ-g k-ô-g- A-h ấ- đ- k-ô-g t-m đ-ợ- đ-ờ-g- --------------------------------------------------------------- Anh ấy đã tìm được đường không? Anh ấy đã không tìm được đường. 0
Je li te razumio? Nije me mogao razumjeti. Anh-ấ--đ---i-u-đ-ợ- bạ--khôn-?-A-h-ấy-đ---hôn--h-ể--đư-c t-i. A__ ấ_ đ_ h___ đ___ b__ k_____ A__ ấ_ đ_ k____ h___ đ___ t___ A-h ấ- đ- h-ể- đ-ợ- b-n k-ô-g- A-h ấ- đ- k-ô-g h-ể- đ-ợ- t-i- ------------------------------------------------------------- Anh ấy đã hiểu được bạn không? Anh ấy đã không hiểu được tôi. 0
Zašto nisi mogao / mogla doći točno na vrijeme? Tại-s-o---- -ã k-ông-đế- được---ng-g-ờ? T__ s__ b__ đ_ k____ đ__ đ___ đ___ g___ T-i s-o b-n đ- k-ô-g đ-n đ-ợ- đ-n- g-ờ- --------------------------------------- Tại sao bạn đã không đến được đúng giờ? 0
Zašto nisi mogao / mogla naći put? T----ao--ạ- -- không t-- đ--c đ--n-? T__ s__ b__ đ_ k____ t__ đ___ đ_____ T-i s-o b-n đ- k-ô-g t-m đ-ợ- đ-ờ-g- ------------------------------------ Tại sao bạn đã không tìm được đường? 0
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? T-i --o--ạ- ------n----ểu--ư---a-- --? T__ s__ b__ đ_ k____ h___ đ___ a__ ấ__ T-i s-o b-n đ- k-ô-g h-ể- đ-ợ- a-h ấ-? -------------------------------------- Tại sao bạn đã không hiểu được anh ấy? 0
Nisam mogao / mogla doći točno na vrijeme jer nije vozio nijedan autobus. Tô---- k-ông-đến-đ-ợ--------iờ,---i v---- -----k---g -hạy. T__ đ_ k____ đ__ đ___ đ___ g___ b__ v_ x_ b___ k____ c____ T-i đ- k-ô-g đ-n đ-ợ- đ-n- g-ờ- b-i v- x- b-ý- k-ô-g c-ạ-. ---------------------------------------------------------- Tôi đã không đến được đúng giờ, bởi vì xe buýt không chạy. 0
Nisam mogao / mogla naći put jer nisam imao plan grada. Tôi--ã -h-ng -ìm--ượ- đư-------i v--tôi----ng c- --- -ồ-t-à------. T__ đ_ k____ t__ đ___ đ_____ b__ v_ t__ k____ c_ b__ đ_ t____ p___ T-i đ- k-ô-g t-m đ-ợ- đ-ờ-g- b-i v- t-i k-ô-g c- b-n đ- t-à-h p-ố- ------------------------------------------------------------------ Tôi đã không tìm được đường, bởi vì tôi không có bản đồ thành phố. 0
Nisam ga mogao / mogla razumjeti jer je glazba bila preglasna. Tô--đã-k-ôn---iể- ---c-a-----, bở--v---h-- -n-quá. T__ đ_ k____ h___ đ___ a__ ấ__ b__ v_ n___ ồ_ q___ T-i đ- k-ô-g h-ể- đ-ợ- a-h ấ-, b-i v- n-ạ- ồ- q-á- -------------------------------------------------- Tôi đã không hiểu được anh ấy, bởi vì nhạc ồn quá. 0
Morao / morala sam uzeti taksi. Tôi-đã p--i--i ----x-. T__ đ_ p___ đ_ t__ x__ T-i đ- p-ả- đ- t-c x-. ---------------------- Tôi đã phải đi tắc xi. 0
Morao / morala sam kupiti plan grada. Tô--đã-phải mua-b-n-đồ -h-n- phố. T__ đ_ p___ m__ b__ đ_ t____ p___ T-i đ- p-ả- m-a b-n đ- t-à-h p-ố- --------------------------------- Tôi đã phải mua bản đồ thành phố. 0
Morao / morala sam isključiti radio. T-i-đ- -hả--t-t-đ-i. T__ đ_ p___ t__ đ___ T-i đ- p-ả- t-t đ-i- -------------------- Tôi đã phải tắt đài. 0

Strane jezike je bolje učiti u inozemstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inozemstvu. To zna svatko tko je već bio na jezičnom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inozemstvu također uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao materinji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Skupina ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inozemstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te skupine, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni koristiti se novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inozemstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku materinjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezično putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!