Zbirka izraza

hr Zemlje i jezici   »   vi Đất nước và ngôn ngữ

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [Năm]

Đất nước và ngôn ngữ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
John je iz Londona. J----t---o--o---ế-. J--- t- L----- đ--- J-h- t- L-n-o- đ-n- ------------------- John từ London đến. 0
London je u Velikoj Britaniji. Lon--n-ở bê--An-. L----- ở b-- A--- L-n-o- ở b-n A-h- ----------------- London ở bên Anh. 0
On govori engleski. A-h -y n-- tiế-- Anh. A-- ấ- n-- t---- A--- A-h ấ- n-i t-ế-g A-h- --------------------- Anh ấy nói tiếng Anh. 0
Marija je iz Madrida. M-ria -ừ M--r-d--ế-. M---- t- M----- đ--- M-r-a t- M-d-i- đ-n- -------------------- Maria từ Madrid đến. 0
Madrid je u Španjolskoj. M--------b-- T-y--a----a. M----- ở b-- T-- B-- N--- M-d-i- ở b-n T-y B-n N-a- ------------------------- Madrid ở bên Tây Ban Nha. 0
Ona govori španjolski. C--ấy nói t-ế-g -â- B-----a. C- ấ- n-- t---- T-- B-- N--- C- ấ- n-i t-ế-g T-y B-n N-a- ---------------------------- Cô ấy nói tiếng Tây Ban Nha. 0
Peter i Martha su iz Berlina. Pe-e- -à-Mart-a ---B-rl---đế-. P---- v- M----- t- B----- đ--- P-t-r v- M-r-h- t- B-r-i- đ-n- ------------------------------ Peter và Martha từ Berlin đến. 0
Berlin je u Njemačkoj. B-rl-- ----n-Đức. B----- ở b-- Đ--- B-r-i- ở b-n Đ-c- ----------------- Berlin ở bên Đức. 0
Govorite li oboje njemački? Ha- --- n---t-ế-g Đứ- -? H-- b-- n-- t---- Đ-- à- H-i b-n n-i t-ế-g Đ-c à- ------------------------ Hai bạn nói tiếng Đức à? 0
London je glavni grad. Lo--on là mộ- ----đ-. L----- l- m-- t-- đ-- L-n-o- l- m-t t-ủ đ-. --------------------- London là một thủ đô. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. M--ri- v- -er----cũn- -à-th- --. M----- v- B----- c--- l- t-- đ-- M-d-i- v- B-r-i- c-n- l- t-ủ đ-. -------------------------------- Madrid và Berlin cũng là thủ đô. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. C-- t----ô--ừa--ớ--v-- ồn. C-- t-- đ- v-- l-- v-- ồ-- C-c t-ủ đ- v-a l-n v-a ồ-. -------------------------- Các thủ đô vừa lớn vừa ồn. 0
Francuska je u Europi. N--- Phá--ở--h----u. N--- P--- ở c--- Â-- N-ớ- P-á- ở c-â- Â-. -------------------- Nước Pháp ở châu Âu. 0
Egipat je u Africi. Nư-c--i-Cậ- - châu -h-. N--- A- C-- ở c--- P--- N-ớ- A- C-p ở c-â- P-i- ----------------------- Nước Ai Cập ở châu Phi. 0
Japan je u Aziji. Nướ-----t ----ở-châu--. N--- N--- B-- ở c--- Á- N-ớ- N-ậ- B-n ở c-â- Á- ----------------------- Nước Nhật Bản ở châu Á. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. C----a-ở -ắ--Mỹ. C----- ở B-- M-- C-n-đ- ở B-c M-. ---------------- Canađa ở Bắc Mỹ. 0
Panama je u Srednjoj Americi. Pa-ama --Tr-ng-Mỹ. P----- ở T---- M-- P-n-m- ở T-u-g M-. ------------------ Panama ở Trung Mỹ. 0
Brazil je u Južnoj Americi. B----n ở N---M-. B----- ở N-- M-- B-a-i- ở N-m M-. ---------------- Braxin ở Nam Mỹ. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičnim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezični oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezični sustav. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se također koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Tko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Primjerice, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezični oblici. Također su naučili brzo baratati jezičnim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak znanstveno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Dali si znao?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunjskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Tko želi učiti ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!