Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   vi Muốn gì đó

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [Bảy mươi]

Muốn gì đó

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Želite li pušiti? B----u-n -ú--thu-c-lá --ông? Bạn muốn hút thuốc lá không? B-n m-ố- h-t t-u-c l- k-ô-g- ---------------------------- Bạn muốn hút thuốc lá không? 0
Želite li plesati? B-- -uố------ khô--? Bạn muốn nhảy không? B-n m-ố- n-ả- k-ô-g- -------------------- Bạn muốn nhảy không? 0
Želite li se šetati? B-n-muốn -i --- kh-n-? Bạn muốn đi dạo không? B-n m-ố- đ- d-o k-ô-g- ---------------------- Bạn muốn đi dạo không? 0
Želim pušiti. Tôi--uố--h-t -hu-c---. Tôi muốn hút thuốc lá. T-i m-ố- h-t t-u-c l-. ---------------------- Tôi muốn hút thuốc lá. 0
Želiš li cigaretu? Bạ-----n ----điếu -h--c-----g? Bạn muốn một điếu thuốc không? B-n m-ố- m-t đ-ế- t-u-c k-ô-g- ------------------------------ Bạn muốn một điếu thuốc không? 0
On želi vatru. An---- -uốn--ó-l-a. Anh ấy muốn có lửa. A-h ấ- m-ố- c- l-a- ------------------- Anh ấy muốn có lửa. 0
Želim nešto piti. Tô- muốn-uốn--g- --. Tôi muốn uống gì đó. T-i m-ố- u-n- g- đ-. -------------------- Tôi muốn uống gì đó. 0
Želim nešto jesti. Tôi --ốn--- -ì -ó. Tôi muốn ăn gì đó. T-i m-ố- ă- g- đ-. ------------------ Tôi muốn ăn gì đó. 0
Želim se malo odmoriti. T-- mu-n---h- -ộ- lú-. Tôi muốn nghỉ một lúc. T-i m-ố- n-h- m-t l-c- ---------------------- Tôi muốn nghỉ một lúc. 0
Želim Vas nešto pitati. Tôi -u---hỏi b-----i---uy-n. Tôi muốn hỏi bạn vài chuyện. T-i m-ố- h-i b-n v-i c-u-ệ-. ---------------------------- Tôi muốn hỏi bạn vài chuyện. 0
Želim Vas nešto zamoliti. Tô--mu-n nhờ b----à--ch-yệ-. Tôi muốn nhờ bạn vài chuyện. T-i m-ố- n-ờ b-n v-i c-u-ệ-. ---------------------------- Tôi muốn nhờ bạn vài chuyện. 0
Želim Vas na nešto pozvati. Tôi---ốn--ời bạ- đ-n--h-i. Tôi muốn mời bạn đến chơi. T-i m-ố- m-i b-n đ-n c-ơ-. -------------------------- Tôi muốn mời bạn đến chơi. 0
Šta želite, molim? Xin cho b-ết b----u-- --? Xin cho biết bạn muốn gì? X-n c-o b-ế- b-n m-ố- g-? ------------------------- Xin cho biết bạn muốn gì? 0
Želite li kavu? B----ó -uố----- c-- ---- -à-p-ê --ông? Bạn có muốn một cốc / ly cà phê không? B-n c- m-ố- m-t c-c / l- c- p-ê k-ô-g- -------------------------------------- Bạn có muốn một cốc / ly cà phê không? 0
Ili želite radije čaj? Hay -à b-- -uốn---- ---trà -ơ-? Hay là bạn muốn một ly trà hơn? H-y l- b-n m-ố- m-t l- t-à h-n- ------------------------------- Hay là bạn muốn một ly trà hơn? 0
Želimo se voziti kući. C------ô--muốn-đi-----h-. Chúng tôi muốn đi về nhà. C-ú-g t-i m-ố- đ- v- n-à- ------------------------- Chúng tôi muốn đi về nhà. 0
Želite li taksi? C-- ----m-ố--đ- ----xi k---g? Các bạn muốn đi tắc xi không? C-c b-n m-ố- đ- t-c x- k-ô-g- ----------------------------- Các bạn muốn đi tắc xi không? 0
Oni žele telefonirati. C-----n ấy --ố- -ọi --ệ- thoạ-. Các bạn ấy muốn gọi điện thoại. C-c b-n ấ- m-ố- g-i đ-ệ- t-o-i- ------------------------------- Các bạn ấy muốn gọi điện thoại. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.