Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   vi Số thứ tự

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [Sáu mươi mốt]

Số thứ tự

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Th--- t-- n--- l- t---- g----. Tháng thứ nhất là tháng giêng. 0
Drugi mjesec je veljača. Th--- t-- h-- l- t---- h--. Tháng thứ hai là tháng hai. 0
Treći mjesec je ožujak. Th--- t-- b- l- t---- b-. Tháng thứ ba là tháng ba. 0
Četvrti mjesec je travanj. Th--- t-- t- l- t---- t-. Tháng thứ tư là tháng tư. 0
Peti mjesec je svibanj. Th--- t-- n-- l- t---- n--. Tháng thứ năm là tháng năm. 0
Šesti mjesec je lipanj. Th--- t-- s-- l- t---- s--. Tháng thứ sáu là tháng sáu. 0
Šest mjeseci je pola godine. Sá- t---- l- n-- n--. Sáu tháng là nửa năm. 0
Siječanj, veljača, ožujak, Th--- g----- t---- h--- t---- b-, Tháng giêng, tháng hai, tháng ba, 0
travanj, svibanj i lipanj. Th--- t-- t---- n-- v- t---- s--. Tháng tư, tháng năm và tháng sáu. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Th--- t-- b-- l- t---- b-- . Tháng thứ bảy là tháng bảy . 0
Osmi mjesec je kolovoz. Th--- t-- t-- l- t---- t--. Tháng thứ tám là tháng tám. 0
Deveti mjesec je rujan. Th--- t-- c--- l- t---- c---. Tháng thứ chín là tháng chín. 0
Deseti mjesec je listopad. Th--- t-- m--- l- t---- m---. Tháng thứ mười là tháng mười. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. Th--- t-- m--- m-- l- t---- m--- m--. Tháng thứ mười một là tháng mười một. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. Th--- t-- m--- h-- l- t---- m--- h--. Tháng thứ mười hai là tháng mười hai. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Mư-- h-- t---- l- m-- n--. Mười hai tháng là một năm. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Th--- b--- t---- t--- t---- c---, Tháng bảy, tháng tám, tháng chín, 0
listopad, studeni i prosinac. Th--- m---- t---- m--- m-- v- t---- m--- h--. Tháng mười, tháng mười một và tháng mười hai. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...