Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   vi Hôm qua – Hôm nay – Ngày mai

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [Mười]

Hôm qua – Hôm nay – Ngày mai

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Jučer je bila subota. H-- q-a--à -hứ--ảy. H__ q__ l_ t__ b___ H-m q-a l- t-ứ b-y- ------------------- Hôm qua là thứ bảy. 0
Jučer sam bio / bila u kinu. Hô--q-- t-- ở-rạp----ế----i-. H__ q__ t__ ở r__ c____ p____ H-m q-a t-i ở r-p c-i-u p-i-. ----------------------------- Hôm qua tôi ở rạp chiếu phim. 0
Film je bio interesantan. Bộ-ph-m -ay. B_ p___ h___ B- p-i- h-y- ------------ Bộ phim hay. 0
Danas je nedjelja. Hô- na--là chủ-n-ật. H__ n__ l_ c__ n____ H-m n-y l- c-ủ n-ậ-. -------------------- Hôm nay là chủ nhật. 0
Danas ne radim. Hô--nay-tôi--h--g làm v---. H__ n__ t__ k____ l__ v____ H-m n-y t-i k-ô-g l-m v-ệ-. --------------------------- Hôm nay tôi không làm việc. 0
Ostajem doma. T-i-ở--hà. T__ ở n___ T-i ở n-à- ---------- Tôi ở nhà. 0
Sutra je ponedjeljak. Ng---m-- -- --- ha-. N___ m__ l_ t__ h___ N-à- m-i l- t-ứ h-i- -------------------- Ngày mai là thứ hai. 0
Sutra ponovno radim. N--- -ai t-i l-m-v------i. N___ m__ t__ l__ v___ l___ N-à- m-i t-i l-m v-ệ- l-i- -------------------------- Ngày mai tôi làm việc lại. 0
Ja radim u uredu. T-- là- ở-t-----v-- ---ng. T__ l__ ở t____ v__ p_____ T-i l-m ở t-o-g v-n p-ò-g- -------------------------- Tôi làm ở trong văn phòng. 0
Tko je to? Đ----à ai? Đ__ l_ a__ Đ-y l- a-? ---------- Đây là ai? 0
To je Petar. Đâ- l- --ter. Đ__ l_ P_____ Đ-y l- P-t-r- ------------- Đây là Peter. 0
Petar je student. P-ter--à-si-h --ê-. P____ l_ s___ v____ P-t-r l- s-n- v-ê-. ------------------- Peter là sinh viên. 0
Tko je to? Đ-y -à-a-? Đ__ l_ a__ Đ-y l- a-? ---------- Đây là ai? 0
To je Marta. Đây--à-Martha. Đ__ l_ M______ Đ-y l- M-r-h-. -------------- Đây là Martha. 0
Marta je tajnica. M--tha là t-- ký. M_____ l_ t__ k__ M-r-h- l- t-ư k-. ----------------- Martha là thư ký. 0
Petar i Marta su prijatelji. Pe-er và---rt-- ------ --. P____ v_ M_____ l_ b__ b__ P-t-r v- M-r-h- l- b-n b-. -------------------------- Peter và Martha là bạn bè. 0
Petar je Martin prijatelj. P---- -à-b-- -ủa-M--tha. P____ l_ b__ c__ M______ P-t-r l- b-n c-a M-r-h-. ------------------------ Peter là bạn của Martha. 0
Marta je Petrova prijateljica. Mar--a ---b-n--ủa-P-te-. M_____ l_ b__ c__ P_____ M-r-h- l- b-n c-a P-t-r- ------------------------ Martha là bạn của Peter. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + vijetnamski (1-100) MP3 vijetnamski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!