Zbirka izraza

hr Čavrljanje 1   »   he ‫שיחת חולין 1‬

20 [dvadeset]

Čavrljanje 1

Čavrljanje 1

‫20 [עשרים]‬

20 [essrim]

‫שיחת חולין 1‬

[ssixat xulin 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
Raskomotite se! ‫ת---- / י ב----‬ ‫תרגיש / י בנוח!‬ 0
t------/t------- b'n---! ta-----/t------- b-----! targish/targishi b'noax! t-r-i-h/t-r-i-h- b'n-a-! -------/----------'----!
Osjećajte se kao kod kuće! ‫ת---- / י כ-- ב----‬ ‫תרגיש / י כמו בבית!‬ 0
t------/t------- k'm- b-----! ta-----/t------- k--- b-----! targish/targishi k'mo babait! t-r-i-h/t-r-i-h- k'm- b-b-i-! -------/----------'---------!
Što želite popiti? ‫מ- ת--- / י ל----?‬ ‫מה תרצה / י לשתות?‬ 0
m-- t------/t----- l------? ma- t------/t----- l------? mah tirtseh/tirtsi lishtot? m-h t-r-s-h/t-r-s- l-s-t-t? -----------/--------------?
Volite li glazbu? ‫א- / ה א--- / ת מ-----?‬ ‫את / ה אוהב / ת מוסיקה?‬ 0
a---/a- o---/o----- m------? at--/a- o---/o----- m------? atah/at ohev/ohevet musiqah? a-a-/a- o-e-/o-e-e- m-s-q-h? ----/-------/--------------?
Volim klasičnu glazbu. ‫א-- א--- / ת מ----- ק-----.‬ ‫אני אוהב / ת מוסיקה קלאסית.‬ 0
a-- o---/o----- m------ q--'s--. an- o---/o----- m------ q------. ani ohev/ohevet musiqah qla'sit. a-i o-e-/o-e-e- m-s-q-h q-a's-t. --------/------------------'---.
Ovdje su moji CD-i. ‫א-- ה--------- ש--.‬ ‫אלה התקליטורים שלי.‬ 0
e--- h----------- s----. el-- h----------- s----. eleh hataqlitorim sheli. e-e- h-t-q-i-o-i- s-e-i. -----------------------.
Svirate li neki instrument? ‫א- / ה מ--- / ת ב--- נ----?‬ ‫את / ה מנגן / ת בכלי נגינה?‬ 0
a---/a- m------/m-------- b---- n------? at--/a- m------/m-------- b---- n------? atah/at menagen/menagenet bikli neginah? a-a-/a- m-n-g-n/m-n-g-n-t b-k-i n-g-n-h? ----/----------/-----------------------?
Ovdje je moja gitara. ‫ז- ה----- ש--.‬ ‫זו הגיטרה שלי.‬ 0
z- h-------- s----. zo h-------- s----. zo hagitarah sheli. z- h-g-t-r-h s-e-i. ------------------.
Pjevate li rado? ‫א- / ה א--- / ת ל---?‬ ‫את / ה אוהב / ת לשיר?‬ 0
a---/a- o---/o----- l-----? at--/a- o---/o----- l-----? atah/at ohev/ohevet lashir? a-a-/a- o-e-/o-e-e- l-s-i-? ----/-------/-------------?
Imate li djece? ‫י- ל- י----?‬ ‫יש לך ילדים?‬ 0
y--- l----/l--- y------? ye-- l----/l--- y------? yesh lekha/lakh yeladim? y-s- l-k-a/l-k- y-l-d-m? ----------/------------?
Imate li psa? ‫י- ל- כ--?‬ ‫יש לך כלב?‬ 0
y--- l----/l--- k----? ye-- l----/l--- k----? yesh lekha/lakh kelev? y-s- l-k-a/l-k- k-l-v? ----------/----------?
Imate li mačku? ‫י- ל- ח---?‬ ‫יש לך חתול?‬ 0
y--- l----/l--- x----? ye-- l----/l--- x----? yesh lekha/lakh xatul? y-s- l-k-a/l-k- x-t-l? ----------/----------?
Ovdje su moje knjige. ‫א-- ה----- ש--.‬ ‫אלה הספרים שלי.‬ 0
e--- h------- s----. el-- h------- s----. eleh hasfarim sheli. e-e- h-s-a-i- s-e-i. -------------------.
Upravo čitam ovu knjigu. ‫א-- ק--- / ת כ-- א- ה--- ה--.‬ ‫אני קורא / ת כעת את הספר הזה.‬ 0
a-- q---/q---- k-'e- e- h------ h----. an- q---/q---- k---- e- h------ h----. ani qore/qoret ka'et et hasefer hazeh. a-i q-r-/q-r-t k-'e- e- h-s-f-r h-z-h. --------/--------'-------------------.
Što rado čitate? ‫מ- א- / ה א--- / ת ל----?‬ ‫מה את / ה אוהב / ת לקרוא?‬ 0
m-- a---/a- o---/o----- l----? ma- a---/a- o---/o----- l----? mah atah/at ohev/ohevet liqro? m-h a-a-/a- o-e-/o-e-e- l-q-o? --------/-------/------------?
Idete li rado na koncert? ‫א- / ה א--- / ת ל--- ל------?‬ ‫את / ה אוהב / ת ללכת לקונצרט?‬ 0
a---/a- o---/o----- l------- l'q-------? at--/a- o---/o----- l------- l---------? atah/at ohev/ohevet lalekhet l'qontsert? a-a-/a- o-e-/o-e-e- l-l-k-e- l'q-n-s-r-? ----/-------/-----------------'--------?
Idete li rado u kazalište? ‫א- / ה א--- / ת ל--- ל-------?‬ ‫את / ה אוהב / ת לצאת לתיאטרון?‬ 0
a---/a- o---/o----- l----'t l't--'a----? at--/a- o---/o----- l------ l----------? atah/at ohev/ohevet latse't l'tey'atron? a-a-/a- o-e-/o-e-e- l-t-e't l't-y'a-r-n? ----/-------/------------'---'---'-----?
Idete li rado u operu? ‫א- / ה א--- / ת ל--- ל-----?‬ ‫את / ה אוהב / ת ללכת לאופרה?‬ 0
a---/a- o---/o----- l------- l'o-----? at--/a- o---/o----- l------- l-------? atah/at ohev/ohevet lalekhet l'operah? a-a-/a- o-e-/o-e-e- l-l-k-e- l'o-e-a-? ----/-------/-----------------'------?

Materinji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam materinjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tomu su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono usporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-kromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je također jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju tatu nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se materinji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Dali si znao?
Talijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Talijanski je materisnki jezik za oko 70 milijuna ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali talijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije talijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore talijanski. Tamo se često talijanski pomiješao sa španjolskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost talijanskog je puno različitih narječja. Neki znanstvenici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis talijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je talijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik glazbe, dizajna i kulinarstva?