Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   it Aggettivi 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [settantanove]

Aggettivi 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. I-d-sso--n a-------zur-o. I------ u- a---- a------- I-d-s-o u- a-i-o a-z-r-o- ------------------------- Indosso un abito azzurro. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. I-do----u--a-ito-r-s-o. I------ u- a---- r----- I-d-s-o u- a-i-o r-s-o- ----------------------- Indosso un abito rosso. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. In-o--o u- ----- -er-e. I------ u- a---- v----- I-d-s-o u- a-i-o v-r-e- ----------------------- Indosso un abito verde. 0
Ja kupujem crnu tašnu. Co---o una -o-s--ner-. C----- u-- b---- n---- C-m-r- u-a b-r-a n-r-. ---------------------- Compro una borsa nera. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. Co--ro una b-r-a-m----n-. C----- u-- b---- m------- C-m-r- u-a b-r-a m-r-o-e- ------------------------- Compro una borsa marrone. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. Com-r- ----b--sa b-a-c-. C----- u-- b---- b------ C-m-r- u-a b-r-a b-a-c-. ------------------------ Compro una borsa bianca. 0
Ja trebam novo auto. Ho b---gn- -i --- m-c---na--uo-a. H- b------ d- u-- m------- n----- H- b-s-g-o d- u-a m-c-h-n- n-o-a- --------------------------------- Ho bisogno di una macchina nuova. 0
Ja trebam brzo auto. Ho----ogn---- un- --c-hi---v--oce. H- b------ d- u-- m------- v------ H- b-s-g-o d- u-a m-c-h-n- v-l-c-. ---------------------------------- Ho bisogno di una macchina veloce. 0
Ja trebam udobno auto. H---iso-no--i --- m----ina--om---. H- b------ d- u-- m------- c------ H- b-s-g-o d- u-a m-c-h-n- c-m-d-. ---------------------------------- Ho bisogno di una macchina comoda. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. La-s--ab------a----na anz-ana. L---- a---- u-- d---- a------- L-s-ù a-i-a u-a d-n-a a-z-a-a- ------------------------------ Lassù abita una donna anziana. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Las-- -b-ta -n- ---n- --assa. L---- a---- u-- d---- g------ L-s-ù a-i-a u-a d-n-a g-a-s-. ----------------------------- Lassù abita una donna grassa. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. Lagg---a---a un- d-n-a --r--s-. L----- a---- u-- d---- c------- L-g-i- a-i-a u-a d-n-a c-r-o-a- ------------------------------- Laggiù abita una donna curiosa. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. I nos--- ----ti-eran- --r---. I n----- o----- e---- c------ I n-s-r- o-p-t- e-a-o c-r-n-. ----------------------------- I nostri ospiti erano carini. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. I------- ---iti-er--- gentil-. I n----- o----- e---- g------- I n-s-r- o-p-t- e-a-o g-n-i-i- ------------------------------ I nostri ospiti erano gentili. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. I--os-r------t--era-o i-t---ssan--. I n----- o----- e---- i------------ I n-s-r- o-p-t- e-a-o i-t-r-s-a-t-. ----------------------------------- I nostri ospiti erano interessanti. 0
Ja imam dragu djecu. H- d----a-- bamb-n-. H- d-- c--- b------- H- d-i c-r- b-m-i-i- -------------------- Ho dei cari bambini. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. M- i --------an-- d-i-b-----i-i-p--tin--ti. M- i v----- h---- d-- b------ i------------ M- i v-c-n- h-n-o d-i b-m-i-i i-p-r-i-e-t-. ------------------------------------------- Ma i vicini hanno dei bambini impertinenti. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? S--o ----i i-Su-- -a-b-ni? S--- b---- i S--- b------- S-n- b-o-i i S-o- b-m-i-i- -------------------------- Sono buoni i Suoi bambini? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...