Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   he ‫שמות תואר 2‬

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

‫79 [שבעים ותשע]‬

79 [shiv\'im w\'tesha]

‫שמות תואר 2‬

[shmot to'ar 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. ‫-ני--ובשת -מ-ה ---לה-‬ ‫אני לובשת שמלה כחולה.‬ ‫-נ- ל-ב-ת ש-ל- כ-ו-ה-‬ ----------------------- ‫אני לובשת שמלה כחולה.‬ 0
a----ov--het -sim-a--k-u-ah. ani loveshet ssimlah kxulah. a-i l-v-s-e- s-i-l-h k-u-a-. ---------------------------- ani loveshet ssimlah kxulah.
Ja imam na sebi crvenu haljinu. ‫-ני--ו--ת ש--ה-אדו---‬ ‫אני לובשת שמלה אדומה.‬ ‫-נ- ל-ב-ת ש-ל- א-ו-ה-‬ ----------------------- ‫אני לובשת שמלה אדומה.‬ 0
an- l-vesh-t----mlah a-----. ani loveshet ssimlah adumah. a-i l-v-s-e- s-i-l-h a-u-a-. ---------------------------- ani loveshet ssimlah adumah.
Ja imam na sebi zelenu haljinu. ‫אני--ו-ש----ל--יר-קה.‬ ‫אני לובשת שמלה ירוקה.‬ ‫-נ- ל-ב-ת ש-ל- י-ו-ה-‬ ----------------------- ‫אני לובשת שמלה ירוקה.‬ 0
ani-l--e--e-----m-a- -----ah. ani loveshet ssimlah yeruqah. a-i l-v-s-e- s-i-l-h y-r-q-h- ----------------------------- ani loveshet ssimlah yeruqah.
Ja kupujem crnu tašnu. ‫אנ- --נ--תי- שחור-‬ ‫אני קונה תיק שחור.‬ ‫-נ- ק-נ- ת-ק ש-ו-.- -------------------- ‫אני קונה תיק שחור.‬ 0
a-i--o-eh---na--tiq ----o-. ani qoneh/qonah tiq shaxor. a-i q-n-h-q-n-h t-q s-a-o-. --------------------------- ani qoneh/qonah tiq shaxor.
Ja kupujem smeđu tašnu. ‫-נ--קו-- --ק -ו-.‬ ‫אני קונה תיק חום.‬ ‫-נ- ק-נ- ת-ק ח-ם-‬ ------------------- ‫אני קונה תיק חום.‬ 0
ani----eh--o-a- --q-x-m. ani qoneh/qonah tiq xum. a-i q-n-h-q-n-h t-q x-m- ------------------------ ani qoneh/qonah tiq xum.
Ja kupujem bijelu tašnu. ‫א-----נ---י----ן.‬ ‫אני קונה תיק לבן.‬ ‫-נ- ק-נ- ת-ק ל-ן-‬ ------------------- ‫אני קונה תיק לבן.‬ 0
ani---neh/-o--h --- ----n. ani qoneh/qonah tiq lavan. a-i q-n-h-q-n-h t-q l-v-n- -------------------------- ani qoneh/qonah tiq lavan.
Ja trebam novo auto. ‫אנ- צ-יך-/-----ו--- ח-ש--‬ ‫אני צריך / ה מכונית חדשה.‬ ‫-נ- צ-י- / ה מ-ו-י- ח-ש-.- --------------------------- ‫אני צריך / ה מכונית חדשה.‬ 0
ani---a-i----s--k-a- ---hon-t x----h-h. ani tsarikh/tsrikhah mekhonit xadashah. a-i t-a-i-h-t-r-k-a- m-k-o-i- x-d-s-a-. --------------------------------------- ani tsarikh/tsrikhah mekhonit xadashah.
Ja trebam brzo auto. ‫--י -ר---- --מ--נית-------‬ ‫אני צריך / ה מכונית מהירה.‬ ‫-נ- צ-י- / ה מ-ו-י- מ-י-ה-‬ ---------------------------- ‫אני צריך / ה מכונית מהירה.‬ 0
ani --a--k--t-r----------o--t me-i---. ani tsarikh/tsrikhah mekhonit mehirah. a-i t-a-i-h-t-r-k-a- m-k-o-i- m-h-r-h- -------------------------------------- ani tsarikh/tsrikhah mekhonit mehirah.
Ja trebam udobno auto. ‫-ני -ריך --ה--כוני---ו-ה-‬ ‫אני צריך / ה מכונית נוחה.‬ ‫-נ- צ-י- / ה מ-ו-י- נ-ח-.- --------------------------- ‫אני צריך / ה מכונית נוחה.‬ 0
ani-t---i-h/t----h-- m-kho--t------. ani tsarikh/tsrikhah mekhonit noxah. a-i t-a-i-h-t-r-k-a- m-k-o-i- n-x-h- ------------------------------------ ani tsarikh/tsrikhah mekhonit noxah.
Tamo gore stanuje jedna stara žena. ‫-מע-ה--ת--ררת-אישה ז-נה-‬ ‫למעלה מתגוררת אישה זקנה.‬ ‫-מ-ל- מ-ג-ר-ת א-ש- ז-נ-.- -------------------------- ‫למעלה מתגוררת אישה זקנה.‬ 0
l---'l-- m---oreret i--a---qe--h. lema'lah mitgoreret ishah zqenah. l-m-'-a- m-t-o-e-e- i-h-h z-e-a-. --------------------------------- lema'lah mitgoreret ishah zqenah.
Tamo gore stanuje jedna debela žena. ‫ל--ל- מ-גו--- אישה ש--ה-‬ ‫למעלה מתגוררת אישה שמנה.‬ ‫-מ-ל- מ-ג-ר-ת א-ש- ש-נ-.- -------------------------- ‫למעלה מתגוררת אישה שמנה.‬ 0
le--'----m----r--e- ------sh-en--. lema'lah mitgoreret ishah shmenah. l-m-'-a- m-t-o-e-e- i-h-h s-m-n-h- ---------------------------------- lema'lah mitgoreret ishah shmenah.
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. ‫-מטה --גו-ר---י-ה-סקר-ית.‬ ‫למטה מתגוררת אישה סקרנית.‬ ‫-מ-ה מ-ג-ר-ת א-ש- ס-ר-י-.- --------------------------- ‫למטה מתגוררת אישה סקרנית.‬ 0
le--ta- mitg-re-e--is--h s-qr-n-t. lematah mitgoreret ishah saqranit. l-m-t-h m-t-o-e-e- i-h-h s-q-a-i-. ---------------------------------- lematah mitgoreret ishah saqranit.
Naši gosti su bili dragi ljudi. ‫----חי- ---ו --ו---ש-ם-נח--י--‬ ‫האורחים שלנו היו אנשים נחמדים.‬ ‫-א-ר-י- ש-נ- ה-ו א-ש-ם נ-מ-י-.- -------------------------------- ‫האורחים שלנו היו אנשים נחמדים.‬ 0
ha-o---- -h-lan- hayu-anash-m--a-ma-im. ha'orxim shelanu hayu anashim naxmadim. h-'-r-i- s-e-a-u h-y- a-a-h-m n-x-a-i-. --------------------------------------- ha'orxim shelanu hayu anashim naxmadim.
Naši gosti su bili kulturni ljudi. ‫-או-חי--של----יו----ים-מנ-מסי--‬ ‫האורחים שלנו היו אנשים מנומסים.‬ ‫-א-ר-י- ש-נ- ה-ו א-ש-ם מ-ו-ס-ם-‬ --------------------------------- ‫האורחים שלנו היו אנשים מנומסים.‬ 0
ha-orx-m----lan- ha-- ---s--- -e----s-m. ha'orxim shelanu hayu anashim menumasim. h-'-r-i- s-e-a-u h-y- a-a-h-m m-n-m-s-m- ---------------------------------------- ha'orxim shelanu hayu anashim menumasim.
Naši gosti su bili interesantni ljudi. ‫---ר-י- ש--ו-היו -נשי--מ----נ---‬ ‫האורחים שלנו היו אנשים מעניינים.‬ ‫-א-ר-י- ש-נ- ה-ו א-ש-ם מ-נ-י-י-.- ---------------------------------- ‫האורחים שלנו היו אנשים מעניינים.‬ 0
ha'-r-i---h---nu-h-----na--i----'a-i-n--. ha'orxim shelanu hayu anashim me'anienim. h-'-r-i- s-e-a-u h-y- a-a-h-m m-'-n-e-i-. ----------------------------------------- ha'orxim shelanu hayu anashim me'anienim.
Ja imam dragu djecu. ‫-ש-----לד---ח-יבים.‬ ‫יש לי ילדים חביבים.‬ ‫-ש ל- י-ד-ם ח-י-י-.- --------------------- ‫יש לי ילדים חביבים.‬ 0
y-sh l--y---d-m -avi-im. yesh li yeladim xavivim. y-s- l- y-l-d-m x-v-v-m- ------------------------ yesh li yeladim xavivim.
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. ‫-ב- ---י -----ם -צו--ם-‬ ‫אבל ילדי השכנים חצופים.‬ ‫-ב- י-ד- ה-כ-י- ח-ו-י-.- ------------------------- ‫אבל ילדי השכנים חצופים.‬ 0
a-al--al-ey-h--h--eni---ats-f-m. aval yaldey hashkhenim xatsufim. a-a- y-l-e- h-s-k-e-i- x-t-u-i-. -------------------------------- aval yaldey hashkhenim xatsufim.
Jesu li Vaša djeca dobra? ‫היל-י---ל--יל--- --בי--‬ ‫הילדים שלך ילדים טובים?‬ ‫-י-ד-ם ש-ך י-ד-ם ט-ב-ם-‬ ------------------------- ‫הילדים שלך ילדים טובים?‬ 0
h----ad-m she-k-- ---adim-to-im? hayeladim shelkha yeladim tovim? h-y-l-d-m s-e-k-a y-l-d-m t-v-m- -------------------------------- hayeladim shelkha yeladim tovim?

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...