Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   ku Adjectives 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [heftê û neh]

Adjectives 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. L- se--m-- ---t---kî --- ----. L- s-- m-- f-------- ş-- h---- L- s-r m-n f-s-a-e-î ş-n h-y-. ------------------------------ Li ser min fîstanekî şîn heye. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. L- ser m-n-f-s-a------o- hey-. L- s-- m-- f-------- s-- h---- L- s-r m-n f-s-a-e-î s-r h-y-. ------------------------------ Li ser min fîstanekî sor heye. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. Li se---i- f-s-a--kî---sk hey-. L- s-- m-- f-------- k--- h---- L- s-r m-n f-s-a-e-î k-s- h-y-. ------------------------------- Li ser min fîstanekî kesk heye. 0
Ja kupujem crnu tašnu. E--ç-nte-e-î---- -i-irim. E- ç-------- r-- d------- E- ç-n-e-e-î r-ş d-k-r-m- ------------------------- Ez çanteyekî reş dikirim. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. Ez---n-ey-k----h-e-î-d-kir--. E- ç-------- q------ d------- E- ç-n-e-e-î q-h-e-î d-k-r-m- ----------------------------- Ez çanteyekî qehweyî dikirim. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. Ez--a-----k- s-î di--ri-. E- ç-------- s-- d------- E- ç-n-e-e-î s-î d-k-r-m- ------------------------- Ez çanteyekî spî dikirim. 0
Ja trebam novo auto. J- min ----i-imp-l--- nû--ê---- -. J- m-- r- t---------- n- p----- e- J- m-n r- t-r-m-ê-e-e n- p-w-s- e- ---------------------------------- Ji min re tirimpêleke nû pêwîst e. 0
Ja trebam brzo auto. J----n-re t-ri--êleke-b-l-z pê-îst-e. J- m-- r- t---------- b---- p----- e- J- m-n r- t-r-m-ê-e-e b-l-z p-w-s- e- ------------------------------------- Ji min re tirimpêleke bilez pêwîst e. 0
Ja trebam udobno auto. J--mi--re----i---l-ke -i-et ---î-t--. J- m-- r- t---------- r---- p----- e- J- m-n r- t-r-m-ê-e-e r-h-t p-w-s- e- ------------------------------------- Ji min re tirimpêleke rihet pêwîst e. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. L- j-r-j--e-e pî--rû---ê. L- j-- j----- p-- r------ L- j-r j-n-k- p-r r-d-n-. ------------------------- Li jor jineke pîr rûdinê. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Li --- j-n-k- -e--- r---nê. L- j-- j----- q---- r------ L- j-r j-n-k- q-l-w r-d-n-. --------------------------- Li jor jineke qelew rûdinê. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. Li-jê- ---ek--m-r---a- -ûdi-ê. L- j-- j----- m------- r------ L- j-r j-n-k- m-r-k-a- r-d-n-. ------------------------------ Li jêr jineke merakdar rûdinê. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. M--an-n -e -i--vên-d-l-------n. M------ m- m------ d------ b--- M-v-n-n m- m-r-v-n d-l-e-m b-n- ------------------------------- Mêvanên me mirovên dilgerm bûn. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. M-v-n-n--e----o--- ----urme- -ûn. M------ m- m------ b- h----- b--- M-v-n-n m- m-r-v-n b- h-r-e- b-n- --------------------------------- Mêvanên me mirovên bi hurmet bûn. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. Mêv---n-m--miro-------aq-a--b-n. M------ m- m------ m------- b--- M-v-n-n m- m-r-v-n m-r-q-a- b-n- -------------------------------- Mêvanên me mirovên meraqdar bûn. 0
Ja imam dragu djecu. Z--o--n-mi- --xwînş-rîn-he-e. Z------ m-- e x-------- h---- Z-r-k-n m-n e x-î-ş-r-n h-n-. ----------------------------- Zarokên min e xwînşîrîn hene. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. L----ro--- ---ara- b-ar in. L- z------ c------ b--- i-- L- z-r-k-n c-n-r-n b-a- i-. --------------------------- Lê zarokên cînaran bêar in. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Za--kê---e-t--itî-ne? Z------ w- t----- n-- Z-r-k-n w- t-b-t- n-? --------------------- Zarokên we tebitî ne? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...