Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   hy Adjectives 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [յոթանասունինը]

79 [yot’anasuniny]

Adjectives 2

[atsakanner 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. Ե- --պ-ւ-տ զգ--տ եմ հ-գել: Ե- կ------ զ---- ե- հ----- Ե- կ-պ-ւ-տ զ-ե-տ ե- հ-գ-լ- -------------------------- Ես կապույտ զգեստ եմ հագել: 0
Yes --puy--zges--ye---a-el Y-- k----- z---- y-- h---- Y-s k-p-y- z-e-t y-m h-g-l -------------------------- Yes kapuyt zgest yem hagel
Ja imam na sebi crvenu haljinu. Ե--կ-ր--ր-զգ--տ--մ -ագե-: Ե- կ----- զ---- ե- հ----- Ե- կ-ր-ի- զ-ե-տ ե- հ-գ-լ- ------------------------- Ես կարմիր զգեստ եմ հագել: 0
Yes-k---i--zgest--em ha-el Y-- k----- z---- y-- h---- Y-s k-r-i- z-e-t y-m h-g-l -------------------------- Yes karmir zgest yem hagel
Ja imam na sebi zelenu haljinu. Ե---ա--չ------ եմ -ա---: Ե- կ---- զ---- ե- հ----- Ե- կ-ն-չ զ-ե-տ ե- հ-գ-լ- ------------------------ Ես կանաչ զգեստ եմ հագել: 0
Yes-ka------zg-s----- -a--l Y-- k------ z---- y-- h---- Y-s k-n-c-’ z-e-t y-m h-g-l --------------------------- Yes kanach’ zgest yem hagel
Ja kupujem crnu tašnu. Ես -և--այ-ւ-ա--ե------մ: Ե- ս- պ------- ե- գ----- Ե- ս- պ-յ-ւ-ա- ե- գ-ո-մ- ------------------------ Ես սև պայուսակ եմ գնում: 0
Y-s -ev pa----k-ye--g-um Y-- s-- p------ y-- g--- Y-s s-v p-y-s-k y-m g-u- ------------------------ Yes sev payusak yem gnum
Ja kupujem smeđu tašnu. Ե- մ-խրա----ն------սակ ե- --ու-: Ե- մ--------- պ------- ե- գ----- Ե- մ-խ-ա-ո-յ- պ-յ-ւ-ա- ե- գ-ո-մ- -------------------------------- Ես մոխրագույն պայուսակ եմ գնում: 0
Ye------ra-u---pay--a- ----g--m Y-- m--------- p------ y-- g--- Y-s m-k-r-g-y- p-y-s-k y-m g-u- ------------------------------- Yes mokhraguyn payusak yem gnum
Ja kupujem bijelu tašnu. Ե------ակ---յո--ակ եմ --ո-մ: Ե- ս----- պ------- ե- գ----- Ե- ս-ի-ա- պ-յ-ւ-ա- ե- գ-ո-մ- ---------------------------- Ես սպիտակ պայուսակ եմ գնում: 0
Y-s-----a--pay-sa- -e-----m Y-- s----- p------ y-- g--- Y-s s-i-a- p-y-s-k y-m g-u- --------------------------- Yes spitak payusak yem gnum
Ja trebam novo auto. Ինձ նոր մ-ք-ն- - հար--վո-: Ի-- ն-- մ----- է հ-------- Ի-ձ ն-ր մ-ք-ն- է հ-ր-ա-ո-: -------------------------- Ինձ նոր մեքենա է հարկավոր: 0
In-z no--mek’-ena e-ha-k---r I--- n-- m------- e h------- I-d- n-r m-k-y-n- e h-r-a-o- ---------------------------- Indz nor mek’yena e harkavor
Ja trebam brzo auto. Ին- ---գ-մե---- - հ-ր--վ--: Ի-- ա--- մ----- է հ-------- Ի-ձ ա-ա- մ-ք-ն- է հ-ր-ա-ո-: --------------------------- Ինձ արագ մեքենա է հարկավոր: 0
In---arag m-----n- - ----avor I--- a--- m------- e h------- I-d- a-a- m-k-y-n- e h-r-a-o- ----------------------------- Indz arag mek’yena e harkavor
Ja trebam udobno auto. Ին--հ-ր--րա--- ---ենա է-հ-ր---որ: Ի-- հ--------- մ----- է հ-------- Ի-ձ հ-ր-ա-ա-ե- մ-ք-ն- է հ-ր-ա-ո-: --------------------------------- Ինձ հարմարավետ մեքենա է հարկավոր: 0
I------r-a-avet---k-y-n- e harka--r I--- h--------- m------- e h------- I-d- h-r-a-a-e- m-k-y-n- e h-r-a-o- ----------------------------------- Indz harmaravet mek’yena e harkavor
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Վե-ևում-----ե--կ---- ապրո--: Վ------ մ- ծ-- կ-- է ա------ Վ-ր-ո-մ մ- ծ-ր կ-ն է ա-ր-ւ-: ---------------------------- Վերևում մի ծեր կին է ապրում: 0
Ve--v-- -i tse- kin---ap--m V------ m- t--- k-- e a---- V-r-v-m m- t-e- k-n e a-r-m --------------------------- Verevum mi tser kin e aprum
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Վ-ր--ւմ -- -եր--ի- է---ր-ւմ: Վ------ մ- գ-- կ-- է ա------ Վ-ր-ո-մ մ- գ-ր կ-ն է ա-ր-ւ-: ---------------------------- Վերևում մի գեր կին է ապրում: 0
V--ev-- -i---r-----e-a---m V------ m- g-- k-- e a---- V-r-v-m m- g-r k-n e a-r-m -------------------------- Verevum mi ger kin e aprum
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. Վ-ր-ո----ի--ե-ա-րքր-ս-ր-կին-է ապր---: Վ------ մ- հ----------- կ-- է ա------ Վ-ր-ո-մ մ- հ-տ-ք-ք-ա-ե- կ-ն է ա-ր-ւ-: ------------------------------------- Վերևում մի հետաքրքրասեր կին է ապրում: 0
V---v-m-mi--et-k-rk---se- -i--e--prum V------ m- h------------- k-- e a---- V-r-v-m m- h-t-k-r-’-a-e- k-n e a-r-m ------------------------------------- Verevum mi hetak’rk’raser kin e aprum
Naši gosti su bili dragi ljudi. Մեր հյ--րե-ը հա--լի-մ-րդ-կ -ն: Մ-- հ------- հ----- մ----- ե-- Մ-ր հ-ո-ր-ր- հ-ճ-լ- մ-ր-ի- ե-: ------------------------------ Մեր հյուրերը հաճելի մարդիկ են: 0
M-- ---rery hac-e-- m-rdik -en M-- h------ h------ m----- y-- M-r h-u-e-y h-c-e-i m-r-i- y-n ------------------------------ Mer hyurery hacheli mardik yen
Naši gosti su bili kulturni ljudi. Մե----ո----- -ա--հ-մբո-յ- -ա---կ-են: Մ-- հ------- բ----------- մ----- ե-- Մ-ր հ-ո-ր-ր- բ-ր-հ-մ-ո-յ- մ-ր-ի- ե-: ------------------------------------ Մեր հյուրերը բարեհամբույր մարդիկ են: 0
Mer ---r-r- b-r--a---y- ma--ik---n M-- h------ b---------- m----- y-- M-r h-u-e-y b-r-h-m-u-r m-r-i- y-n ---------------------------------- Mer hyurery barehambuyr mardik yen
Naši gosti su bili interesantni ljudi. Մե- -յուր-ր- -ետաքրքի- ----ի- են: Մ-- հ------- հ-------- մ----- ե-- Մ-ր հ-ո-ր-ր- հ-տ-ք-ք-ր մ-ր-ի- ե-: --------------------------------- Մեր հյուրերը հետաքրքիր մարդիկ են: 0
Mer-hy-r-r- -e-ak’rk-----ardi- yen M-- h------ h---------- m----- y-- M-r h-u-e-y h-t-k-r-’-r m-r-i- y-n ---------------------------------- Mer hyurery hetak’rk’ir mardik yen
Ja imam dragu djecu. Ե- լավ եր-խ-ն-ր--ւն-մ: Ե- լ-- ե------- ո----- Ե- լ-վ ե-ե-ա-ե- ո-ն-մ- ---------------------- Ես լավ երեխաներ ունեմ: 0
Yes lav y---kha-er--n-m Y-- l-- y--------- u--- Y-s l-v y-r-k-a-e- u-e- ----------------------- Yes lav yerekhaner unem
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. Բ-յց -ա-և-նն--ը-անհ--զ-նդ-ե-ե--ն-ր-ո----: Բ--- հ--------- ա-------- ե------- ո----- Բ-յ- հ-ր-ա-ն-ր- ա-հ-ա-ա-դ ե-ե-ա-ե- ո-ն-ն- ----------------------------------------- Բայց հարևանները անհնազանդ երեխաներ ունեն: 0
Ba--s---a--va-ner- -nhn-za-d-y---khane-----n B----- h---------- a-------- y--------- u--- B-y-s- h-r-v-n-e-y a-h-a-a-d y-r-k-a-e- u-e- -------------------------------------------- Bayts’ harevannery anhnazand yerekhaner unen
Jesu li Vaša djeca dobra? Ձ---ե-ե-----ը-----՞խ-են: Ձ-- ե-------- խ----- ե-- Ձ-ր ե-ե-ա-ե-ը խ-զ-՞- ե-: ------------------------ Ձեր երեխաները խիզա՞խ են: 0
D--r ye--kh--e-y --i-a՞-h-y-n D--- y---------- k------- y-- D-e- y-r-k-a-e-y k-i-a-k- y-n ----------------------------- Dzer yerekhanery khiza՞kh yen

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...