Knjiga fraza

bs Prilozi   »   lt Prieveiksmiai

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [šimtas]

Prieveiksmiai

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski litvanski Igra Više
već jednom – još nikada j---(k-rtą- ----r------da j-- (------ — d-- n------ j-u (-a-t-) — d-r n-e-a-a ------------------------- jau (kartą) — dar niekada 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Ar--au e-at- --ar-ą)-buv---B------? A- j-- e---- (------ b---- B------- A- j-u e-a-e (-a-t-) b-v-s B-r-y-e- ----------------------------------- Ar jau esate (kartą) buvęs Berlyne? 0
Ne, još nikada. Ne, d-r ni-ka--. N-- d-- n------- N-, d-r n-e-a-a- ---------------- Ne, dar niekada. 0
neko – niko k-s--ors — -iekas k-- n--- — n----- k-s n-r- — n-e-a- ----------------- kas nors — niekas 0
Poznajete li ovdje nekoga? Ar či- k--nor---ažįs----? A- č-- k- n--- p--------- A- č-a k- n-r- p-ž-s-a-e- ------------------------- Ar čia ką nors pažįstate? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. N-,--aš) ----nieko--e-a--s-u. N-- (--- č-- n---- n--------- N-, (-š- č-a n-e-o n-p-ž-s-u- ----------------------------- Ne, (aš) čia nieko nepažįstu. 0
još – ne više dar —--------/-n-b- / n-d-ugi-u -----l---u d-- — j-- n- / n--- / n-------- / n------- d-r — j-u n- / n-b- / n-d-u-i-u / n-i-g-a- ------------------------------------------ dar — jau ne / nebe / nedaugiau / neilgiau 0
Ostajete li još dugo ovdje? A--dar-i---i būs--e či-? A- d-- i---- b----- č--- A- d-r i-g-i b-s-t- č-a- ------------------------ Ar dar ilgai būsite čia? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Ne,-(--) č-a ja- --gai -eb-siu-- b--i--č-a -e----g--. N-- (--- č-- j-- i---- n------ / b---- č-- n--------- N-, (-š- č-a j-u i-g-i n-b-s-u / b-s-u č-a n-b-i-g-i- ----------------------------------------------------- Ne, (aš) čia jau ilgai nebūsiu / būsiu čia nebeilgai. 0
još nešto – ništa više d-r----k--i-k ---i----d---i-u d-- š--- t--- — n---- d------ d-r š-e- t-e- — n-e-o d-u-i-u ----------------------------- dar šiek tiek — nieko daugiau 0
Želite li još nešto popiti? A--n--ėtumė-e--a- ---no-s --g-rti? A- n--------- d-- k- n--- i------- A- n-r-t-m-t- d-r k- n-r- i-g-r-i- ---------------------------------- Ar norėtumėte dar ko nors išgerti? 0
Ne, ja ne želim ništa više. N---(aš)--a---a- -ie-o n--oriu---n--ko -ebe--r--. N-- (--- d------ n---- n------ / n---- n--------- N-, (-š- d-u-i-u n-e-o n-n-r-u / n-e-o n-b-n-r-u- ------------------------------------------------- Ne, (aš) daugiau nieko nenoriu / nieko nebenoriu. 0
već nešto – još ništa j----ą / ----or----d-r-ni-ko j-- k- / k- n--- — d-- n---- j-u k- / k- n-r- — d-r n-e-o ---------------------------- jau ką / ko nors — dar nieko 0
Jeste li već nešto jeli? A- (j--- -au k--no-----l--te? A- (---- j-- k- n--- v------- A- (-ū-) j-u k- n-r- v-l-ė-e- ----------------------------- Ar (jūs) jau ko nors valgėte? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. N-- (-š- ----niek- -eva--i--. N-- (--- d-- n---- n--------- N-, (-š- d-r n-e-o n-v-l-i-u- ----------------------------- Ne, (aš) dar nieko nevalgiau. 0
još neko – niko više dar--a---nors----daugiau-n-ekas d-- k-- (----- — d------ n----- d-r k-s (-o-s- — d-u-i-u n-e-a- ------------------------------- dar kas (nors) — daugiau niekas 0
Želi li još neko kafu? Ar dar--as--or--k--os? A- d-- k-- n--- k----- A- d-r k-s n-r- k-v-s- ---------------------- Ar dar kas nori kavos? 0
Ne, niko više. Ne,-d---i----i---s. N-- d------ n------ N-, d-u-i-u n-e-a-. ------------------- Ne, daugiau niekas. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...