Knjiga fraza

bs Prilozi   »   px Advérbios

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [cem]

Advérbios

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski portugalski (BR) Igra Više
već jednom – još nikada j---.. -l-um- vez –-nun-a j- .-- a----- v-- – n---- j- .-. a-g-m- v-z – n-n-a ------------------------- já ... alguma vez – nunca 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Já e--eve ---B---im-a-g-m---ez? J- e----- e- B----- a----- v--- J- e-t-v- e- B-r-i- a-g-m- v-z- ------------------------------- Já esteve em Berlim alguma vez? 0
Ne, još nikada. N--- ---ca. N--- n----- N-o- n-n-a- ----------- Não, nunca. 0
neko – niko a---ém-- -in---m a----- – n------ a-g-é- – n-n-u-m ---------------- alguém – ninguém 0
Poznajete li ovdje nekoga? Co--e-e--qu- -l---m? C------ a--- a------ C-n-e-e a-u- a-g-é-? -------------------- Conhece aqui alguém? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. N-o- -ão -o----o a-u----ng-é-. N--- n-- c------ a--- n------- N-o- n-o c-n-e-o a-u- n-n-u-m- ------------------------------ Não, não conheço aqui ninguém. 0
još – ne više um-p-u-o-m-is --m--- n-o u- p---- m--- – m--- n-- u- p-u-o m-i- – m-i- n-o ------------------------ um pouco mais – mais não 0
Ostajete li još dugo ovdje? Ai-da fica---i-o-t-mpo--qui? A---- f--- m---- t---- a---- A-n-a f-c- m-i-o t-m-o a-u-? ---------------------------- Ainda fica muito tempo aqui? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. N-o,-e- nã-----o--ui-o----s t-mp- a-u-. N--- e- n-- f--- m---- m--- t---- a---- N-o- e- n-o f-c- m-i-o m-i- t-m-o a-u-. --------------------------------------- Não, eu não fico muito mais tempo aqui. 0
još nešto – ništa više m--s-al-u-- c--s- –-mai- -ada m--- a----- c---- – m--- n--- m-i- a-g-m- c-i-a – m-i- n-d- ----------------------------- mais alguma coisa – mais nada 0
Želite li još nešto popiti? Q-er-be-er ---s a---m- c--s-? Q--- b---- m--- a----- c----- Q-e- b-b-r m-i- a-g-m- c-i-a- ----------------------------- Quer beber mais alguma coisa? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Não- ---nã--q--r- -a-s --d-. N--- e- n-- q---- m--- n---- N-o- e- n-o q-e-o m-i- n-d-. ---------------------------- Não, eu não quero mais nada. 0
već nešto – još ništa j--.-.-a---ma--o-sa-– --nda--ão ...-na-a j- .-- a----- c---- – a---- n-- .-- n--- j- .-. a-g-m- c-i-a – a-n-a n-o .-. n-d- ---------------------------------------- já ... alguma coisa – ainda não ... nada 0
Jeste li već nešto jeli? J---ome--al--m- --i--? J- c---- a----- c----- J- c-m-u a-g-m- c-i-a- ---------------------- Já comeu alguma coisa? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. Nã-- eu ai-d- n-- --mi nad-. N--- e- a---- n-- c--- n---- N-o- e- a-n-a n-o c-m- n-d-. ---------------------------- Não, eu ainda não comi nada. 0
još neko – niko više m-i- -l-u---–----s -i----m m--- a----- – m--- n------ m-i- a-g-é- – m-i- n-n-u-m -------------------------- mais alguém – mais ninguém 0
Želi li još neko kafu? Ma---a---é---ue---- ca--? M--- a----- q--- u- c---- M-i- a-g-é- q-e- u- c-f-? ------------------------- Mais alguém quer um café? 0
Ne, niko više. Nã-, ------- ma----ue- -- c-fé. N--- n------ m--- q--- u- c---- N-o- n-n-u-m m-i- q-e- u- c-f-. ------------------------------- Não, ninguém mais quer um café. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...