Knjiga fraza

bs Prilozi   »   sv Adverb

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [hundra]

Adverb

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
već jednom – još nikada någ-- g--- - al-rig n---- g--- – a----- n-g-n g-n- – a-d-i- ------------------- någon gång – aldrig 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Ha---i-v--it-----rl-n-nå-on --n-? H-- n- v---- i B----- n---- g---- H-r n- v-r-t i B-r-i- n-g-n g-n-? --------------------------------- Har ni varit i Berlin någon gång? 0
Ne, još nikada. Ne-,----ri-. N--- a------ N-j- a-d-i-. ------------ Nej, aldrig. 0
neko – niko n-go- ----gen n---- – i---- n-g-n – i-g-n ------------- någon – ingen 0
Poznajete li ovdje nekoga? Känn----------n-/ --g-- --r? K----- n- n---- / n---- h--- K-n-e- n- n-g-n / n-g-a h-r- ---------------------------- Känner ni någon / några här? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. Nej,-jag -ä-n---i-ge- -a- h--. N--- j-- k----- i---- (-- h--- N-j- j-g k-n-e- i-g-n (-) h-r- ------------------------------ Nej, jag känner ingen (a) här. 0
još – ne više Än-- --ng-- –-in-e--än-re Ä--- l----- – i--- l----- Ä-n- l-n-r- – i-t- l-n-r- ------------------------- Ännu längre – inte längre 0
Ostajete li još dugo ovdje? S-an-ar--i -n-----ng-- -ä-? S------ n- ä--- l----- h--- S-a-n-r n- ä-n- l-n-r- h-r- --------------------------- Stannar ni ännu längre här? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. N-j--jag s-anna- ---e län----h-r. N--- j-- s------ i--- l----- h--- N-j- j-g s-a-n-r i-t- l-n-r- h-r- --------------------------------- Nej, jag stannar inte längre här. 0
još nešto – ništa više n-g-t m-- – -n-e----r n---- m-- – i---- m-- n-g-t m-r – i-g-t m-r --------------------- något mer – inget mer 0
Želite li još nešto popiti? Sk-l----i--il-- ----å-ot--er-att-dric-a? S----- n- v---- h- n---- m-- a-- d------ S-u-l- n- v-l-a h- n-g-t m-r a-t d-i-k-? ---------------------------------------- Skulle ni vilja ha något mer att dricka? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Nej---ag--k-l-- i--e---l-a-----åg-- m-r. N--- j-- s----- i--- v---- h- n---- m--- N-j- j-g s-u-l- i-t- v-l-a h- n-g-t m-r- ---------------------------------------- Nej, jag skulle inte vilja ha något mer. 0
već nešto – još ništa red----ågot---ä--u--n--t r---- n---- – ä--- i---- r-d-n n-g-t – ä-n- i-g-t ------------------------ redan något – ännu inget 0
Jeste li već nešto jeli? H----i-re--- ---- --got? H-- n- r---- ä--- n----- H-r n- r-d-n ä-i- n-g-t- ------------------------ Har ni redan ätit något? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. N-j---a----r-i--- ätit-n-got--n. N--- j-- h-- i--- ä--- n---- ä-- N-j- j-g h-r i-t- ä-i- n-g-t ä-. -------------------------------- Nej, jag har inte ätit något än. 0
još neko – niko više n---n--er –--ngen-mer n---- m-- – i---- m-- n-g-n m-r – i-g-n m-r --------------------- någon mer – ingen mer 0
Želi li još neko kafu? Sk-l----å-o--m-r----j-------f--? S----- n---- m-- v---- h- k----- S-u-l- n-g-n m-r v-l-a h- k-f-e- -------------------------------- Skulle någon mer vilja ha kaffe? 0
Ne, niko više. Ne-------n mer. N--- i---- m--- N-j- i-g-n m-r- --------------- Nej, ingen mer. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...