Knjiga fraza

bs Prilozi   »   et Määrsõnad

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [sada]

Määrsõnad

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
već jednom – još nikada j-b- ku--g--– m---e-k--agi j--- k----- – m---- k----- j-b- k-n-g- – m-t-e k-n-g- -------------------------- juba kunagi – mitte kunagi 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? O-ete -e -uba -------B--li--i--o-nud? O---- t- j--- k----- B-------- o----- O-e-e t- j-b- k-n-g- B-r-i-n-s o-n-d- ------------------------------------- Olete te juba kunagi Berliinis olnud? 0
Ne, još nikada. E-,--it-e kunag-. E-- m---- k------ E-, m-t-e k-n-g-. ----------------- Ei, mitte kunagi. 0
neko – niko k----------t------i k---- – m---- k---- k-e-i – m-t-e k-e-i ------------------- keegi – mitte keegi 0
Poznajete li ovdje nekoga? T-nne---t- s--n --d-gi? T------ t- s--- k------ T-n-e-e t- s-i- k-d-g-? ----------------------- Tunnete te siin kedagi? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. E---ma e- tunne-si-n-m--te-ke-agi. E-- m- e- t---- s--- m---- k------ E-, m- e- t-n-e s-i- m-t-e k-d-g-. ---------------------------------- Ei, ma ei tunne siin mitte kedagi. 0
još – ne više vee- – m---e -nam v--- – m---- e--- v-e- – m-t-e e-a- ----------------- veel – mitte enam 0
Ostajete li još dugo ovdje? Jäät- ----ee- ----k- --ia? J---- t- v--- k----- s---- J-ä-e t- v-e- k-u-k- s-i-? -------------------------- Jääte te veel kauaks siia? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. E---m--ei-jää---a- --uak---iia. E-- m- e- j-- e--- k----- s---- E-, m- e- j-ä e-a- k-u-k- s-i-. ------------------------------- Ei, ma ei jää enam kauaks siia. 0
još nešto – ništa više veel mi-a-i – e- --d--i v--- m----- – e- m----- v-e- m-d-g- – e- m-d-g- ----------------------- veel midagi – ei midagi 0
Želite li još nešto popiti? S--vite-t- -ee- --d--i-juu-? S------ t- v--- m----- j---- S-o-i-e t- v-e- m-d-g- j-u-? ---------------------------- Soovite te veel midagi juua? 0
Ne, ja ne želim ništa više. E-- m- -i s-ov- en-- mi-ag-. E-- m- e- s---- e--- m------ E-, m- e- s-o-i e-a- m-d-g-. ---------------------------- Ei, ma ei soovi enam midagi. 0
već nešto – još ništa j--- -idagi --m--------l j--- m----- – m---- v--- j-b- m-d-g- – m-t-e v-e- ------------------------ juba midagi – mitte veel 0
Jeste li već nešto jeli? O---e-t--ju-a ------ sö---d? O---- t- j--- m----- s------ O-e-e t- j-b- m-d-g- s-ö-u-? ---------------------------- Olete te juba midagi söönud? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. E-- ma-ei---e-v--l midag- s---u-. E-- m- e- o-- v--- m----- s------ E-, m- e- o-e v-e- m-d-g- s-ö-u-. --------------------------------- Ei, ma ei ole veel midagi söönud. 0
još neko – niko više v-el----gi-– -it-e-kee-i v--- k---- – m---- k---- v-e- k-e-i – m-t-e k-e-i ------------------------ veel keegi – mitte keegi 0
Želi li još neko kafu? So-vi------i-v-e- -ohv-? S----- k---- v--- k----- S-o-i- k-e-i v-e- k-h-i- ------------------------ Soovib keegi veel kohvi? 0
Ne, niko više. Ei--m-tt- --e--. E-- m---- k----- E-, m-t-e k-e-i- ---------------- Ei, mitte keegi. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...