Knjiga fraza

bs Prilozi   »   de Adverbien

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [hundert]

Adverbien

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski njemački Igra Više
već jednom – još nikada s--on -i------ ---h-n-e s---- e----- – n--- n-- s-h-n e-n-a- – n-c- n-e ----------------------- schon einmal – noch nie 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Si-d-S-e--c--- -i-m-l-in B---in ----s--? S--- S-- s---- e----- i- B----- g------- S-n- S-e s-h-n e-n-a- i- B-r-i- g-w-s-n- ---------------------------------------- Sind Sie schon einmal in Berlin gewesen? 0
Ne, još nikada. Ne-n, n-c- -ie. N---- n--- n--- N-i-, n-c- n-e- --------------- Nein, noch nie. 0
neko – niko je-and - -iemand j----- – n------ j-m-n- – n-e-a-d ---------------- jemand – niemand 0
Poznajete li ovdje nekoga? K----n-Sie h--- --ma---en-? K----- S-- h--- j---------- K-n-e- S-e h-e- j-m-n-(-n-? --------------------------- Kennen Sie hier jemand(en)? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. N-i-,-ic- ---ne -ier--i-man-(en). N---- i-- k---- h--- n----------- N-i-, i-h k-n-e h-e- n-e-a-d-e-)- --------------------------------- Nein, ich kenne hier niemand(en). 0
još – ne više n----- -ich- -ehr n--- – n---- m--- n-c- – n-c-t m-h- ----------------- noch – nicht mehr 0
Ostajete li još dugo ovdje? Bl----n S-e noc--lan---hie-? B------ S-- n--- l---- h---- B-e-b-n S-e n-c- l-n-e h-e-? ---------------------------- Bleiben Sie noch lange hier? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Nein,--ch-b--i----i-h- m--r lange----r. N---- i-- b----- n---- m--- l---- h---- N-i-, i-h b-e-b- n-c-t m-h- l-n-e h-e-. --------------------------------------- Nein, ich bleibe nicht mehr lange hier. 0
još nešto – ništa više noch --w---- ---hts---hr n--- e---- – n----- m--- n-c- e-w-s – n-c-t- m-h- ------------------------ noch etwas – nichts mehr 0
Želite li još nešto popiti? Möch-en -ie --c----was -r-n-en? M------ S-- n--- e---- t------- M-c-t-n S-e n-c- e-w-s t-i-k-n- ------------------------------- Möchten Sie noch etwas trinken? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Nein, i-- m---te--i---s-m-h-. N---- i-- m----- n----- m---- N-i-, i-h m-c-t- n-c-t- m-h-. ----------------------------- Nein, ich möchte nichts mehr. 0
već nešto – još ništa sc-on-e-w-s – n-c---i--ts s---- e---- – n--- n----- s-h-n e-w-s – n-c- n-c-t- ------------------------- schon etwas – noch nichts 0
Jeste li već nešto jeli? Habe- -ie-s-ho--et-a- geg--sen? H---- S-- s---- e---- g-------- H-b-n S-e s-h-n e-w-s g-g-s-e-? ------------------------------- Haben Sie schon etwas gegessen? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. Ne----ich hab- n-c---i---s-geg-s-en. N---- i-- h--- n--- n----- g-------- N-i-, i-h h-b- n-c- n-c-t- g-g-s-e-. ------------------------------------ Nein, ich habe noch nichts gegessen. 0
još neko – niko više no-h----and –--ie---d--e-r n--- j----- – n------ m--- n-c- j-m-n- – n-e-a-d m-h- -------------------------- noch jemand – niemand mehr 0
Želi li još neko kafu? M-cht--n-ch ---and--inen K---ee? M----- n--- j----- e---- K------ M-c-t- n-c- j-m-n- e-n-n K-f-e-? -------------------------------- Möchte noch jemand einen Kaffee? 0
Ne, niko više. Ne-n,--ie-a-d m-hr. N---- n------ m---- N-i-, n-e-a-d m-h-. ------------------- Nein, niemand mehr. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...