Knjiga fraza

bs Prilozi   »   ad Наречие

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [шъэ]

100 [shje]

Наречие

[Narechie]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
već jednom – još nikada зэ----- – д---- з---и зэгорэм – джыри зыкIи 0
z-------- – d----- z---- zj------- – d----- z---i zjegorjem – dzhyri zykIi z-e-o-j-m – d-h-r- z-k-i ----------–-------------
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Бе---- з------ у-------? Берлин зэгорэм ущыIагъа? 0
B----- z-------- u--------? Be---- z-------- u--------? Berlin zjegorjem ushhyIaga? B-r-i- z-e-o-j-m u-h-y-a-a? --------------------------?
Ne, još nikada. Хь--- д---- з---- с---------. Хьау, джыри зыкIи сыщыIагъэп. 0
H'a-, d----- z---- s-----------. H'--- d----- z---- s-----------. H'au, dzhyri zykIi syshhyIagjep. H'a-, d-h-r- z-k-i s-s-h-I-g-e-. -'--,--------------------------.
neko – niko зы--- – зи зыгор – зи 0
z---- – z- zy--- – zi zygor – zi z-g-r – z- ------–---
Poznajete li ovdje nekoga? Зы---- м----- а--- о---? Зыгорэ мыхэмэ ащыщ ошIа? 0
Z------ m------- a------- o----? Zy----- m------- a------- o----? Zygorje myhjemje ashhyshh oshIa? Z-g-r-e m-h-e-j- a-h-y-h- o-h-a? -------------------------------?
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. Хь--- м----- а--- з- с------. Хьау, мыхэмэ ащыщ зи сшIэрэп. 0
H'a-, m------- a------- z- s---------. H'--- m------- a------- z- s---------. H'au, myhjemje ashhyshh zi sshIjerjep. H'a-, m-h-e-j- a-h-y-h- z- s-h-j-r-e-. -'--,--------------------------------.
još – ne više дж--- – а- н----э джыри – ащ нахьрэ 0
d----- – a--- n--'r-- dz---- – a--- n-----e dzhyri – ashh nah'rje d-h-r- – a-h- n-h'r-e -------–---------'---
Ostajete li još dugo ovdje? Мы- д---- б--- у-------? Мыщ джыри бэрэ ущыIэщта? 0
M---- d----- b----- u------------? My--- d----- b----- u------------? Myshh dzhyri bjerje ushhyIjeshhta? M-s-h d-h-r- b-e-j- u-h-y-j-s-h-a? ---------------------------------?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Хь--- м-- а- н----- с---------. Хьау, мыщ ащ нахьрэ сыщыIэщтэп. 0
H'a-, m---- a--- n--'r-- s---------------. H'--- m---- a--- n------ s---------------. H'au, myshh ashh nah'rje syshhyIjeshhtjep. H'a-, m-s-h a-h- n-h'r-e s-s-h-I-e-h-t-e-. -'--,---------------'--------------------.
još nešto – ništa više дж--- з----- – а- н--- з- (з---) джыри зыгорэ – ащ нахь зи (зыми) 0
d----- z------ – a--- n--' z- (z---) dz---- z------ – a--- n--- z- (z---) dzhyri zygorje – ashh nah' zi (zymi) d-h-r- z-g-r-e – a-h- n-h' z- (z-m-) ---------------–---------'----(----)
Želite li još nešto popiti? Дж--- з------ у---- п--------? Джыри зыгорэм уешъо пшIоигъуа? 0
D----- z------- u---- p--------? Dz---- z------- u---- p--------? Dzhyri zygorjem uesho pshIoigua? D-h-r- z-g-r-e- u-s-o p-h-o-g-a? -------------------------------?
Ne, ja ne želim ništa više. Хь--- а- н--- з--- с-----. Хьау, ащ нахь зыми сыфаеп. 0
H'a-, a--- n--' z--- s-----. H'--- a--- n--- z--- s-----. H'au, ashh nah' zymi syfaep. H'a-, a-h- n-h' z-m- s-f-e-. -'--,---------'------------.
već nešto – još ništa зы---- – д---- з- (з-----) зыгорэ – джыри зи (зыпари) 0
z------ – d----- z- (z-----) zy----- – d----- z- (z-----) zygorje – dzhyri zi (zypari) z-g-r-e – d-h-r- z- (z-p-r-) --------–-----------(------)
Jeste li već nešto jeli? Зы---- ш----------? Зыгорэ шъушхыгъаха? 0
Z------ s----------? Zy----- s----------? Zygorje shushhygaha? Z-g-r-e s-u-h-y-a-a? -------------------?
Ne, ja još nisam ništa jeo. Хь--- с- д---- з----- с-------. Хьау, сэ джыри зыпари сшхыгъэп. 0
H'a-, s-- d----- z----- s--------. H'--- s-- d----- z----- s--------. H'au, sje dzhyri zypari sshhygjep. H'a-, s-e d-h-r- z-p-r- s-h-y-j-p. -'--,----------------------------.
još neko – niko više дж--- з----- – а- н----- з- (з-----) джыри зыгорэ – ащ нахьэу зи (зыпари) 0
d----- z------ – a--- n--'j-- z- (z-----) dz---- z------ – a--- n------ z- (z-----) dzhyri zygorje – ashh nah'jeu zi (zypari) d-h-r- z-g-r-e – a-h- n-h'j-u z- (z-p-r-) ---------------–---------'-------(------)
Želi li još neko kafu? Дж--- з----- к--- ф--? Джыри зыгорэ кофе фая? 0
D----- z------ k--- f---? Dz---- z------ k--- f---? Dzhyri zygorje kofe faja? D-h-r- z-g-r-e k-f- f-j-? ------------------------?
Ne, niko više. Хь--- а- н----- з-. Хьау, ащ нахьэу зи. 0
H'a-, a--- n--'j-- z-. H'--- a--- n------ z-. H'au, ashh nah'jeu zi. H'a-, a-h- n-h'j-u z-. -'--,---------'------.

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...