Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   ti ቁጽርታት “ኦርዲናል”

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [ሱሳንሓደን]

61 [susaniḥadeni]

ቁጽርታት “ኦርዲናል”

[k’uts’iritati “oridīnali”]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Prvi mjesec je januar. ቀዳ-ይ -ርሒ-ጥሪ-እዩ። ቀ--- ወ-- ጥ- እ-- ቀ-ማ- ወ-ሒ ጥ- እ-። --------------- ቀዳማይ ወርሒ ጥሪ እዩ። 0
k’e-a--yi -erih-ī t’i---iy-። k-------- w------ t---- i--- k-e-a-a-i w-r-h-ī t-i-ī i-u- ---------------------------- k’edamayi weriḥī t’irī iyu።
Drugi mjesec je februar. ካል-- -ርሒ ለካ-ት እ-። ካ--- ወ-- ለ--- እ-- ካ-ኣ- ወ-ሒ ለ-ቲ- እ-። ----------------- ካልኣይ ወርሒ ለካቲት እዩ። 0
k-li’ayi------̣ī-l-k-tīt- i--። k------- w------ l------- i--- k-l-’-y- w-r-h-ī l-k-t-t- i-u- ------------------------------ kali’ayi weriḥī lekatīti iyu።
Treći mjesec je mart. ሳ--ይ -ር--መጋ---እዩ። ሳ--- ወ-- መ--- እ-- ሳ-ሳ- ወ-ሒ መ-ቢ- እ-። ----------------- ሳልሳይ ወርሒ መጋቢት እዩ። 0
sal--ayi--eri-̣ī --g-bīti i--። s------- w------ m------- i--- s-l-s-y- w-r-h-ī m-g-b-t- i-u- ------------------------------ salisayi weriḥī megabīti iyu።
Četvrti mjesec je april. ራ-ዓ- ወ-- ሚ-ዝ- እዩ። ራ--- ወ-- ሚ--- እ-- ራ-ዓ- ወ-ሒ ሚ-ዝ- እ-። ----------------- ራብዓይ ወርሒ ሚያዝያ እዩ። 0
r-b-‘--i -e-i-̣ī -īy--i----yu። r------- w------ m------- i--- r-b-‘-y- w-r-h-ī m-y-z-y- i-u- ------------------------------ rabi‘ayi weriḥī mīyaziya iyu።
Peti mjesec je maj. ሓምሻ--ወር--ጉ--ት---። ሓ--- ወ-- ጉ--- እ-- ሓ-ሻ- ወ-ሒ ጉ-በ- እ-። ----------------- ሓምሻይ ወርሒ ጉንበት እዩ። 0
ḥa----a-i --r-----gun-b-t--iyu። h--------- w------ g------- i--- h-a-i-h-y- w-r-h-ī g-n-b-t- i-u- -------------------------------- ḥamishayi weriḥī gunibeti iyu።
Šesti mjesec je juni. ሻ--ይ-ወር- ሰነ -ዩ። ሻ--- ወ-- ሰ- እ-- ሻ-ሻ- ወ-ሒ ሰ- እ-። --------------- ሻድሻይ ወርሒ ሰነ እዩ። 0
s-----h-yi--eri--- s-n- -yu። s--------- w------ s--- i--- s-a-i-h-y- w-r-h-ī s-n- i-u- ---------------------------- shadishayi weriḥī sene iyu።
Šest mjeseci je pola godine. ሽዱ-ተ ኣ-ር--ፍር----ት እዩ። ሽ--- ኣ--- ፍ-- ዓ-- እ-- ሽ-ሽ- ኣ-ር- ፍ-ቂ ዓ-ት እ-። --------------------- ሽዱሽተ ኣዋርሕ ፍርቂ ዓመት እዩ። 0
shidus--te--war-ḥi --ri-’ī -a-e-i iyu። s--------- a------- f------ ‘----- i--- s-i-u-h-t- a-a-i-̣- f-r-k-ī ‘-m-t- i-u- --------------------------------------- shidushite awariḥi firik’ī ‘ameti iyu።
Januar, februar, mart, ጥ-፣ ---------ት፣ ጥ-- ለ---- መ---- ጥ-፣ ለ-ቲ-፣ መ-ቢ-፣ --------------- ጥሪ፣ ለካቲት፣ መጋቢት፣ 0
t’---፣ ----tīt---me-abīti፣ t----- l-------- m-------- t-i-ī- l-k-t-t-፣ m-g-b-t-፣ -------------------------- t’irī፣ lekatīti፣ megabīti፣
april, maj i juni. ሚያዝያ- ጉንበ-ን-ሰነ-። ሚ---- ጉ---- ሰ--- ሚ-ዝ-፣ ጉ-በ-ን ሰ-ን- ---------------- ሚያዝያ፣ ጉንበትን ሰነን። 0
m-y-z-y-፣ gu---etini-----ni። m-------- g--------- s------ m-y-z-y-፣ g-n-b-t-n- s-n-n-። ---------------------------- mīyaziya፣ gunibetini seneni።
Sedmi mjesec je juli. ሻውዓይ-ወር- ሓምለ--ዩ። ሻ--- ወ-- ሓ-- እ-- ሻ-ዓ- ወ-ሒ ሓ-ለ እ-። ---------------- ሻውዓይ ወርሒ ሓምለ እዩ። 0
sh--i-a---------ī h-amil- -yu። s-------- w------ h------ i--- s-a-i-a-i w-r-h-ī h-a-i-e i-u- ------------------------------ shawi‘ayi weriḥī ḥamile iyu።
Osmi mjesec je avgust. ሻ--- -ር- ነ-- እዩ። ሻ--- ወ-- ነ-- እ-- ሻ-ና- ወ-ሒ ነ-ሰ እ-። ---------------- ሻምናይ ወርሒ ነሓሰ እዩ። 0
s-ami-ayi-w------ ne----- ---። s-------- w------ n------ i--- s-a-i-a-i w-r-h-ī n-h-a-e i-u- ------------------------------ shaminayi weriḥī neḥase iyu።
Deveti mjesec je septembar. ታሽ-- ወርሒ----ረም-እ-። ታ--- ወ-- መ---- እ-- ታ-ዓ- ወ-ሒ መ-ከ-ም እ-። ------------------ ታሽዓይ ወርሒ መስከረም እዩ። 0
ta-h---y---erih-ī------e--m--iyu። t-------- w------ m--------- i--- t-s-i-a-i w-r-h-ī m-s-k-r-m- i-u- --------------------------------- tashi‘ayi weriḥī mesikeremi iyu።
Deseti mjesec je oktobar. ዓ--ይ-ወር- ጥቕ-ቲ--ዩ። ዓ--- ወ-- ጥ--- እ-- ዓ-ራ- ወ-ሒ ጥ-ም- እ-። ----------------- ዓስራይ ወርሒ ጥቕምቲ እዩ። 0
‘asir-y--w-r-h---t----’i-itī iyu። ‘------- w------ t---------- i--- ‘-s-r-y- w-r-h-ī t-i-̱-i-i-ī i-u- --------------------------------- ‘asirayi weriḥī t’iḵ’imitī iyu።
Jedanaesti mjesec je novembar. መ-ል ------ --ሒ--ዳ- -ዩ። መ-- ዓ----- ወ-- ሕ-- እ-- መ-ል ዓ-ር-ሓ- ወ-ሒ ሕ-ር እ-። ---------------------- መበል ዓሰርተሓደ ወርሒ ሕዳር እዩ። 0
me--li ‘-ser-t--̣a-e -e----- h---a-i -yu። m----- ‘------------ w------ h------ i--- m-b-l- ‘-s-r-t-h-a-e w-r-h-ī h-i-a-i i-u- ----------------------------------------- mebeli ‘aseriteḥade weriḥī ḥidari iyu።
Dvanaesti mjesec je decembar. መ-ል--ሰርተክልተ -ርሒ -----እ-። መ-- ዓ------ ወ-- ታ--- እ-- መ-ል ዓ-ር-ክ-ተ ወ-ሒ ታ-ሳ- እ-። ------------------------ መበል ዓሰርተክልተ ወርሒ ታሕሳስ እዩ። 0
me-el- ‘a--r--e-i---- wer--̣ī --h-i--si-iyu። m----- ‘------------- w------ t-------- i--- m-b-l- ‘-s-r-t-k-l-t- w-r-h-ī t-h-i-a-i i-u- -------------------------------------------- mebeli ‘aseritekilite weriḥī taḥisasi iyu።
Dvanaest mjeseci je jedna godina. ዓ-ርተክ---ኣዋርሕ ሓ- ዓ---እዮ-። ዓ------ ኣ--- ሓ- ዓ-- እ--- ዓ-ር-ክ-ተ ኣ-ር- ሓ- ዓ-ት እ-ም- ------------------------ ዓሰርተክልተ ኣዋርሕ ሓደ ዓመት እዮም። 0
‘--erit-kil-t- -wa-i--i h---e ----t---y-m-። ‘------------- a------- h---- ‘----- i----- ‘-s-r-t-k-l-t- a-a-i-̣- h-a-e ‘-m-t- i-o-i- ------------------------------------------- ‘aseritekilite awariḥi ḥade ‘ameti iyomi።
Juli, avgust, septembar, ሓ--፣-ነ-ሰ- --ከ-ም ሓ--- ነ--- መ---- ሓ-ለ- ነ-ሰ- መ-ከ-ም --------------- ሓምለ፣ ነሓሰ፣ መስከረም 0
h----le፣ --ḥas-- --sik-r-mi h------- n------- m--------- h-a-i-e- n-h-a-e- m-s-k-r-m- ---------------------------- ḥamile፣ neḥase፣ mesikeremi
oktobar, novembar i decembar. ጥቕ-ቲ፣ --ር- ታ--ስ ጥ---- ሕ--- ታ--- ጥ-ም-፣ ሕ-ር- ታ-ሳ- --------------- ጥቕምቲ፣ ሕዳር፣ ታሕሳስ 0
t’--̱’---t-፣ ḥ--a----ta-̣-s-si t----------- h------- t-------- t-i-̱-i-i-ī- h-i-a-i- t-h-i-a-i ------------------------------- t’iḵ’imitī፣ ḥidari፣ taḥisasi

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...