Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   ti ሕቶታት ምሕታት 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

62 [ሱሳንክልተን]

62 [susanikiliteni]

ሕቶታት ምሕታት 1

[ḥitotati miḥitati 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
učiti ተመ-ረ -ጽ-ዐ ተመሃረ ኣጽንዐ ተ-ሃ- ኣ-ን- --------- ተመሃረ ኣጽንዐ 0
tem------at-----‘ā temehare ats’ini‘ā t-m-h-r- a-s-i-i-ā ------------------ temehare ats’ini‘ā
Uče li učenici mnogo? እቶ--ቆል--ብ-ሕ-ድ-ም ----? እቶም ቆልዑ ብዙሕ ድዮም ዘጽንዑ? እ-ም ቆ-ዑ ብ-ሕ ድ-ም ዘ-ን-? --------------------- እቶም ቆልዑ ብዙሕ ድዮም ዘጽንዑ? 0
it--i -’-li-u------̣i di---i-zet-’i-i-u? itomi k’oli‘u bizuh-i diyomi zets’ini‘u? i-o-i k-o-i-u b-z-h-i d-y-m- z-t-’-n-‘-? ---------------------------------------- itomi k’oli‘u bizuḥi diyomi zets’ini‘u?
Ne, oni uče malo. ኣ-ኮኑ-- ቅሩብ እ-ም --ንዑ። ኣይኮኑን፣ ቅሩብ እዮም ዘጽንዑ። ኣ-ኮ-ን- ቅ-ብ እ-ም ዘ-ን-። -------------------- ኣይኮኑን፣ ቅሩብ እዮም ዘጽንዑ። 0
ayi--n---- k--r-b- -yomi----s---i-u። ayikonuni፣ k’irubi iyomi zets’ini‘u። a-i-o-u-i- k-i-u-i i-o-i z-t-’-n-‘-። ------------------------------------ ayikonuni፣ k’irubi iyomi zets’ini‘u።
pitati ሓቶ-ት ሓቶታት ሓ-ታ- ---- ሓቶታት 0
ḥat-t-ti h-atotati h-a-o-a-i --------- ḥatotati
Pitate li često učitelja? ንመ-ህ- --ሕ--- --ም--ሓ--? ንመምህር ብዙሕ ግዜ ዲኹም ትሓቱዎ? ን-ም-ር ብ-ሕ ግ- ዲ-ም ት-ቱ-? ---------------------- ንመምህር ብዙሕ ግዜ ዲኹም ትሓቱዎ? 0
n-mem---r--biz---i g--ē --ẖu---t--̣at---? nimemihiri bizuh-i gizē dīh-umi tih-atuwo? n-m-m-h-r- b-z-h-i g-z- d-h-u-i t-h-a-u-o- ------------------------------------------ nimemihiri bizuḥi gizē dīẖumi tiḥatuwo?
Ne, ne pitam ga često. ኣይ--ኩ-፣-ብ-- ግዜ--ይሓቶ----። ኣይኮንኩን፣ ብዙሕ ግዜ ኣይሓቶን እየ። ኣ-ኮ-ኩ-፣ ብ-ሕ ግ- ኣ-ሓ-ን እ-። ------------------------ ኣይኮንኩን፣ ብዙሕ ግዜ ኣይሓቶን እየ። 0
a-iko-ikun-፣ --zu-̣- gi-ē-a-iḥa---i--ye። ayikonikuni፣ bizuh-i gizē ayih-atoni iye። a-i-o-i-u-i- b-z-h-i g-z- a-i-̣-t-n- i-e- ----------------------------------------- ayikonikuni፣ bizuḥi gizē ayiḥatoni iye።
odgovoriti መ-ሲ መልሲ መ-ሲ --- መልሲ 0
me-i-ī melisī m-l-s- ------ melisī
Odgovorite, molim Vas. መ-- በ-ኹም። መልሱ በጃኹም። መ-ሱ በ-ኹ-። --------- መልሱ በጃኹም። 0
mel-s--b-jaẖu-i። melisu bejah-umi። m-l-s- b-j-h-u-i- ----------------- melisu bejaẖumi።
Ja odgovaram. ኣ--እምልሽ። ኣነ እምልሽ። ኣ- እ-ል-። -------- ኣነ እምልሽ። 0
an- --i----i። ane imilishi። a-e i-i-i-h-። ------------- ane imilishi።
raditi ሰ-ሕ ሰራሕ ሰ-ሕ --- ሰራሕ 0
s-r-ḥi serah-i s-r-h-i ------- seraḥi
Radi li on upravo? ንሱ-ይ-ርሕ-ድዩ-ዘሎ? ንሱ ይሰርሕ ድዩ ዘሎ? ን- ይ-ር- ድ- ዘ-? -------------- ንሱ ይሰርሕ ድዩ ዘሎ? 0
n-su yi-----̣- -i-----l-? nisu yiserih-i diyu zelo? n-s- y-s-r-h-i d-y- z-l-? ------------------------- nisu yiseriḥi diyu zelo?
Da, upravo radi. እወ፣ ይሰርሕ ---ዘሎ። እወ፣ ይሰርሕ እዩ ዘሎ። እ-፣ ይ-ር- እ- ዘ-። --------------- እወ፣ ይሰርሕ እዩ ዘሎ። 0
iw---yise----- iyu-ze-o። iwe፣ yiserih-i iyu zelo። i-e- y-s-r-h-i i-u z-l-። ------------------------ iwe፣ yiseriḥi iyu zelo።
dolaziti ም-ጽእ ምምጽእ ም-ጽ- ---- ምምጽእ 0
m-m-ts’-’i mimits’i’i m-m-t-’-’- ---------- mimits’i’i
Dolazite li Vi? ትመጹ-ዲኹም? ትመጹ ዲኹም? ት-ጹ ዲ-ም- -------- ትመጹ ዲኹም? 0
ti---s----īh---i? timets’u dīh-umi? t-m-t-’- d-h-u-i- ----------------- timets’u dīẖumi?
Da, dolazimo odmah. እ-፣--መ-እ ኣሎና። እወ፣ ንመጽእ ኣሎና። እ-፣ ን-ጽ- ኣ-ና- ------------- እወ፣ ንመጽእ ኣሎና። 0
i-e- ---e-s---i --o-a። iwe፣ nimets’i’i alona። i-e- n-m-t-’-’- a-o-a- ---------------------- iwe፣ nimets’i’i alona።
stanovati ምቕማጥ ምቕማጥ ም-ማ- ---- ምቕማጥ 0
m-ḵ--mat-i mik-’imat’i m-k-’-m-t-i ----------- miḵ’imat’i
Stanujete li u Berlinu? ኣብ -ርሊ---ኹም ት-መ-? ኣብ በርሊን ዲኹም ትቕመጡ? ኣ- በ-ሊ- ዲ-ም ት-መ-? ----------------- ኣብ በርሊን ዲኹም ትቕመጡ? 0
a---be-ilīn--dī----- t---’-me---? abi berilīni dīh-umi tik-’imet’u? a-i b-r-l-n- d-h-u-i t-k-’-m-t-u- --------------------------------- abi berilīni dīẖumi tiḵ’imet’u?
Da, ja stanujem u Berlinu. እወ፣--ነ ኣ--በር-- --መ-። እወ፣ ኣነ ኣብ በርሊን ዝቕመጥ። እ-፣ ኣ- ኣ- በ-ሊ- ዝ-መ-። -------------------- እወ፣ ኣነ ኣብ በርሊን ዝቕመጥ። 0
i-e፣ a-- abi berilī----ik--i--t-i። iwe፣ ane abi berilīni zik-’imet’i። i-e- a-e a-i b-r-l-n- z-k-’-m-t-i- ---------------------------------- iwe፣ ane abi berilīni ziḵ’imet’i።

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!