Knjiga fraza

bs Upoznati   »   ti ምልላይ(ምፍላጥ)

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [ሰለስተ]

3 [selesite]

ምልላይ(ምፍላጥ)

[mililayi(mifilat’i)]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Zdravo! ሰ-ም!-ሃለው ሰ--- ሃ-- ሰ-ም- ሃ-ው -------- ሰላም! ሃለው 0
s-la--- h-l-wi s------ h----- s-l-m-! h-l-w- -------------- selami! halewi
Dobar dan! ከመይ ----ም! ከ-- ዊ----- ከ-ይ ዊ-ል-ም- ---------- ከመይ ዊዕልኩም! 0
k-meyi -ī-----um-! k----- w---------- k-m-y- w-‘-l-k-m-! ------------------ kemeyi wī‘ilikumi!
Kako ste? / Kako si? ከ-- ከ? ከ-- ከ- ከ-ይ ከ- ------ ከመይ ከ? 0
keme-i-k-? k----- k-- k-m-y- k-? ---------- kemeyi ke?
Jeste li Vi iz Evrope? ካ-----ጳ-ዲ-- መጺ--? ካ- ኤ--- ዲ-- መ---- ካ- ኤ-ሮ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኤውሮጳ ዲኹም መጺኹም? 0
ka----wi-op------̱-mi-m--s---̱---? k--- ē------- d------ m----------- k-b- ē-i-o-’- d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ---------------------------------- kabi ēwirop’a dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Amerike? ካ--ኣመሪካ---ም-መጺኹም? ካ- ኣ--- ዲ-- መ---- ካ- ኣ-ሪ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኣመሪካ ዲኹም መጺኹም? 0
ka-----e-īka-d---u-- --t---ẖ-m-? k--- a------ d------ m----------- k-b- a-e-ī-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- --------------------------------- kabi amerīka dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Azije? ካብ-ኤ-ያ --ም መጺኹም? ካ- ኤ-- ዲ-- መ---- ካ- ኤ-ያ ዲ-ም መ-ኹ-? ---------------- ካብ ኤስያ ዲኹም መጺኹም? 0
k-b--ē-i-a -----mi-me-s-īẖu-i? k--- ē---- d------ m----------- k-b- ē-i-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ------------------------------- kabi ēsiya dīẖumi mets’īẖumi?
U kojem hotelu ste smješteni? ኣበየና- -ተል---- -ቕ-ጡ ? ኣ---- ሆ-- ኢ-- ት--- ? ኣ-የ-ይ ሆ-ል ኢ-ም ት-መ- ? -------------------- ኣበየናይ ሆተል ኢኹም ትቕመጡ ? 0
abe-e-ay- h--el---ẖum- -ik-’---t’--? a-------- h----- ī----- t---------- ? a-e-e-a-i h-t-l- ī-̱-m- t-k-’-m-t-u ? ------------------------------------- abeyenayi hoteli īẖumi tiḵ’imet’u ?
Koliko dugo ste već ovdje? ኣ---ክ-ደ- ጌርኩም? ኣ-- ክ--- ጌ---- ኣ-ዚ ክ-ደ- ጌ-ኩ-? -------------- ኣብዚ ክንደይ ጌርኩም? 0
a--z- --n--e-i--ē--k-mi? a---- k------- g-------- a-i-ī k-n-d-y- g-r-k-m-? ------------------------ abizī kinideyi gērikumi?
Koliko dugo ostajete? ንኽን-ይ ---ንሑ--ኹ-? ን---- ክ---- ኢ--- ን-ን-ይ ክ-ጸ-ሑ ኢ-ም- ---------------- ንኽንደይ ክትጸንሑ ኢኹም? 0
niẖinid-yi-k-tit----iḥ- ------? n---------- k------------ ī------ n-h-i-i-e-i k-t-t-’-n-h-u ī-̱-m-? --------------------------------- niẖinideyi kitits’eniḥu īẖumi?
Dopada li Vam se ovdje? ደ- ኢሉ-----ኣ--? ደ- ኢ--- ዶ ኣ--- ደ- ኢ-ኩ- ዶ ኣ-ዚ- -------------- ደስ ኢሉኩም ዶ ኣብዚ? 0
d--- ī--k--i -- --izī? d--- ī------ d- a----- d-s- ī-u-u-i d- a-i-ī- ---------------------- desi īlukumi do abizī?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? ኣብ-ዲኹም -ር------ሩ? ኣ----- ዕ--- ት---- ኣ-ዚ-ኹ- ዕ-ፍ- ት-ብ-? ----------------- ኣብዚዲኹም ዕርፍቲ ትገብሩ? 0
a---ī-ī-̱u---‘irifi---tig-bi--? a----------- ‘------- t-------- a-i-ī-ī-̱-m- ‘-r-f-t- t-g-b-r-? ------------------------------- abizīdīẖumi ‘irifitī tigebiru?
Posjetite me jednom! ን-ይ-------ንዶ! ን-- ብ--- እ--- ን-ይ ብ-ሑ- እ-ዶ- ------------- ንዓይ ብጽሑኒ እንዶ! 0
n-‘--- bits-i--u-ī in-d-! n----- b---------- i----- n-‘-y- b-t-’-h-u-ī i-i-o- ------------------------- ni‘ayi bits’iḥunī inido!
Ovo je moja adresa. እ--ኣ--ሻ- እዩ። እ- ኣ---- እ-- እ- ኣ-ራ-ይ እ-። ------------ እዚ ኣድራሻይ እዩ። 0
izī-ad--as-ay- -y-። i-- a--------- i--- i-ī a-i-a-h-y- i-u- ------------------- izī adirashayi iyu።
Hoćemo li se sutra vidjeti? ጽባ- ክንራኸ--ዲና? ጽ-- ክ---- ዲ-- ጽ-ሕ ክ-ራ-ብ ዲ-? ------------- ጽባሕ ክንራኸብ ዲና? 0
t-’i--ḥi--ini-a-̱-b- dīna? t-------- k---------- d---- t-’-b-h-i k-n-r-h-e-i d-n-? --------------------------- ts’ibaḥi kiniraẖebi dīna?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. ይቕ-----ደ-መደብ-ገ-ረ---ኹ። ይ---- ሓ- መ-- ገ-- ኣ--- ይ-ሬ-፣ ሓ- መ-ብ ገ-ረ ኣ-ኹ- --------------------- ይቕሬታ፣ ሓደ መደብ ገይረ ኣሎኹ። 0
yi--’ir--a- h---e m---b--g--i-e-a-o---። y---------- h---- m----- g----- a------ y-k-’-r-t-፣ h-a-e m-d-b- g-y-r- a-o-̱-። --------------------------------------- yiḵ’irēta፣ ḥade medebi geyire aloẖu።
Ćao! / Zbogom! ቻው! ቻ-- ቻ-! --- ቻው! 0
c---i! c----- c-a-i- ------ chawi!
Doviđenja! ኣብ ክል-- ር-ብና-( ድሓ--ኩ--! ኣ- ክ--- ር--- ( ድ-- ኩ--- ኣ- ክ-ኣ- ር-ብ- ( ድ-ን ኩ-)- ----------------------- ኣብ ክልኣይ ርክብና ( ድሓን ኩን)! 0
a-- ki---ayi r-kib-na - diḥa-i kun--! a-- k------- r------- ( d------ k----- a-i k-l-’-y- r-k-b-n- ( d-h-a-i k-n-)- -------------------------------------- abi kili’ayi rikibina ( diḥani kuni)!
Do uskoro! ክ-ብ -ሓር! ክ-- ድ--- ክ-ብ ድ-ር- -------- ክሳብ ድሓር! 0
kis-bi diḥ-r-! k----- d------- k-s-b- d-h-a-i- --------------- kisabi diḥari!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!