Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   ti ገለ ምፍታው

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [ሰብዓ]

70 [sebi‘a]

ገለ ምፍታው

gele mifitawi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Želite li pušiti? ክ--ክኹ ደሊ-- --ም? ክ____ ደ___ ዲ___ ክ-ት-ኹ ደ-ኹ- ዲ-ም- --------------- ክተትክኹ ደሊኹም ዲኹም? 0
ki----ki-̱u del--̱--i-------i? k_________ d_______ d______ k-t-t-k-h-u d-l-h-u-i d-h-u-i- ------------------------------ kitetikiẖu delīẖumi dīẖumi?
Želite li plesati? ክ-ስዕስዑ ደ-ኹ--ዲ--? ክ_____ ደ___ ዲ___ ክ-ስ-ስ- ደ-ኹ- ዲ-ም- ---------------- ክትስዕስዑ ደሊኹም ዲኹም? 0
kitisi-isi‘u de---̱u-i-d-h-u-i? k___________ d_______ d______ k-t-s-‘-s-‘- d-l-h-u-i d-h-u-i- ------------------------------- kitisi‘isi‘u delīẖumi dīẖumi?
Želite li šetati? ክት--- ደሊ-- ዲኹ-? ክ____ ደ___ ዲ___ ክ-ዛ-ሩ ደ-ኹ- ዲ-ም- --------------- ክትዛወሩ ደሊኹም ዲኹም? 0
k-ti--weru-d-l----m- d--̱um-? k_________ d_______ d______ k-t-z-w-r- d-l-h-u-i d-h-u-i- ----------------------------- kitizaweru delīẖumi dīẖumi?
Ja želim pušiti. ኣነ ክ-ክ- ደ-የ። ኣ_ ክ___ ደ___ ኣ- ክ-ክ- ደ-የ- ------------ ኣነ ክትክኽ ደልየ። 0
an- -itiki-̱i -el-y-። a__ k_______ d______ a-e k-t-k-h-i d-l-y-። --------------------- ane kitikiẖi deliye።
Želiš li cigaretu? ሽ-- --ኻ--ኻ? ሽ__ ደ__ ዲ__ ሽ-ራ ደ-ኻ ዲ-? ----------- ሽጋራ ደሊኻ ዲኻ? 0
s-i--ra del--̱- d----? s______ d_____ d____ s-i-a-a d-l-h-a d-h-a- ---------------------- shigara delīẖa dīẖa?
On želi vatru. ን--መ--ዒ-ደ-ዩ -ሎ። ን_ መ___ ደ__ ኣ__ ን- መ-ል- ደ-ዩ ኣ-። --------------- ንሱ መወልዒ ደልዩ ኣሎ። 0
n-su m---l--ī--e--yu -l-። n___ m_______ d_____ a___ n-s- m-w-l-‘- d-l-y- a-o- ------------------------- nisu meweli‘ī deliyu alo።
Ja želim nešto piti. ገለ-ክሰቲ-ደ--። ገ_ ክ__ ደ___ ገ- ክ-ቲ ደ-የ- ----------- ገለ ክሰቲ ደልየ። 0
g--e-ki-e-ī-del-ye። g___ k_____ d______ g-l- k-s-t- d-l-y-። ------------------- gele kisetī deliye።
Ja želim nešto jesti. ገ- ክበልዕ ደ--። ገ_ ክ___ ደ___ ገ- ክ-ል- ደ-የ- ------------ ገለ ክበልዕ ደልየ። 0
g-le--i--li‘i-----y-። g___ k_______ d______ g-l- k-b-l-‘- d-l-y-። --------------------- gele kibeli‘i deliye።
Ja se želim malo odmoriti. ቅ-ብ-ከ-ርፍ--ል-። ቅ__ ከ___ ደ___ ቅ-ብ ከ-ር- ደ-የ- ------------- ቅሩብ ከዐርፍ ደልየ። 0
k’---b- ---ā--fi de----። k______ k_______ d______ k-i-u-i k-‘-r-f- d-l-y-። ------------------------ k’irubi ke‘ārifi deliye።
Ja Vas želim nešto pitati. ገ- -ሓ--ም -ል-። ገ_ ክ____ ደ___ ገ- ክ-ተ-ም ደ-የ- ------------- ገለ ክሓተኩም ደልየ። 0
gele -ih--t--um--d-li--። g___ k_________ d______ g-l- k-h-a-e-u-i d-l-y-። ------------------------ gele kiḥatekumi deliye።
Ja Vas želim za nešto zamoliti. ገ- --ምነ---ደልየ። ገ_ ክ_____ ደ___ ገ- ክ-ም-ኩ- ደ-የ- -------------- ገለ ክልምነኩም ደልየ። 0
gele -il-------mi d-liye። g___ k___________ d______ g-l- k-l-m-n-k-m- d-l-y-። ------------------------- gele kiliminekumi deliye።
Ja Vas želim na nešto pozvati. ኣ--ሓደ-ነ-- ክዕድ-ኩም---የ። ኣ_ ሓ_ ነ__ ክ_____ ደ___ ኣ- ሓ- ነ-ር ክ-ድ-ኩ- ደ-የ- --------------------- ኣብ ሓደ ነገር ክዕድመኩም ደልየ። 0
a-i---ade ne-e-- ---id------i de-i--። a__ ḥ___ n_____ k___________ d______ a-i h-a-e n-g-r- k-‘-d-m-k-m- d-l-y-። ------------------------------------- abi ḥade negeri ki‘idimekumi deliye።
Šta želite, molim? እ-ታይ ት-ልዩ? እ___ ት____ እ-ታ- ት-ል-? ---------- እንታይ ትደልዩ? 0
i-it----t---liy-? i______ t________ i-i-a-i t-d-l-y-? ----------------- initayi tideliyu?
Želite li kafu? ቡን ደሊ---ኢኹ- ? ቡ_ ደ___ ኢ__ ? ቡ- ደ-ኹ- ኢ-ም ? ------------- ቡን ደሊኹም ኢኹም ? 0
buni-------umi --̱-mi-? b___ d_______ ī____ ? b-n- d-l-h-u-i ī-̱-m- ? ----------------------- buni delīẖumi īẖumi ?
Ili radije želite čaj? ወይ - ሻሂ--ሕ-ኩም-? ወ_ ሲ ሻ_ ይ____ ? ወ- ሲ ሻ- ይ-ሸ-ም ? --------------- ወይ ሲ ሻሂ ይሕሸኩም ? 0
weyi--ī sha-ī-yi-̣ishek-m--? w___ s_ s____ y__________ ? w-y- s- s-a-ī y-h-i-h-k-m- ? ---------------------------- weyi sī shahī yiḥishekumi ?
Mi se želimo voziti kući. ንገዛ ክንከይድ ደ--። ን__ ክ____ ደ___ ን-ዛ ክ-ከ-ድ ደ-ና- -------------- ንገዛ ክንከይድ ደሊና። 0
n-g-za --n---y-di-delīn-። n_____ k_________ d______ n-g-z- k-n-k-y-d- d-l-n-። ------------------------- nigeza kinikeyidi delīna።
Želite li vi taksi? ታክ- --ም ደሊ-ም ? ታ__ ዲ__ ደ___ ? ታ-ሲ ዲ-ም ደ-ኹ- ? -------------- ታክሲ ዲኹም ደሊኹም ? 0
tak--ī d---------l--̱um- ? t_____ d_____ d_______ ? t-k-s- d-h-u-i d-l-h-u-i ? -------------------------- takisī dīẖumi delīẖumi ?
Oni žele telefonirati. ክ---ሉ ደሊ----ኺም። ክ____ ደ___ ዲ___ ክ-ድ-ሉ ደ-ኹ- ዲ-ም- --------------- ክትድውሉ ደሊኹም ዲኺም። 0
k--idi--lu-d-l-------d---ī-i። k_________ d_______ d______ k-t-d-w-l- d-l-h-u-i d-h-ī-i- ----------------------------- kitidiwilu delīẖumi dīẖīmi።

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + tigrinja (1-100) MP3 tigrinja (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.