Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   ti ኣብ ማዕረፎ-ነፈርቲ

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [ሰላሳንሓሙሽተን]

35 [selasaniḥamushiteni]

ኣብ ማዕረፎ-ነፈርቲ

[abi ma‘irefo-neferitī]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. ኣነ -ረ--ና---ተን-ክ-ልብ-ደ--። ኣነ በረራ ናብ ኣተን ክጠልብ ደልየ። ኣ- በ-ራ ና- ኣ-ን ክ-ል- ደ-የ- ----------------------- ኣነ በረራ ናብ ኣተን ክጠልብ ደልየ። 0
ane-b-re-a na-i -te-i k--’---b--d--iy-። ane berera nabi ateni kit’elibi deliye። a-e b-r-r- n-b- a-e-i k-t-e-i-i d-l-y-። --------------------------------------- ane berera nabi ateni kit’elibi deliye።
Da li je to direktan let? እ- --ራ-ብ-ጥታ --? እቲ በረራ ብቀጥታ ድዩ? እ- በ-ራ ብ-ጥ- ድ-? --------------- እቲ በረራ ብቀጥታ ድዩ? 0
i-ī be-e-a b---e-’------yu? itī berera bik’et’ita diyu? i-ī b-r-r- b-k-e-’-t- d-y-? --------------------------- itī berera bik’et’ita diyu?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. በጃኹም-ሓ--መ--ት -ለ- ቦ-፣ -ይት--። በጃኹም ሓደ መስኮት ዘለዎ ቦታ፣ ዘይትከኾ። በ-ኹ- ሓ- መ-ኮ- ዘ-ዎ ቦ-፣ ዘ-ት-ኾ- --------------------------- በጃኹም ሓደ መስኮት ዘለዎ ቦታ፣ ዘይትከኾ። 0
b----̱--i ḥ-d- mesi-o-------w- ---a፣--e-it-keẖ-። bejah-umi h-ade mesikoti zelewo bota፣ zeyitikeh-o። b-j-h-u-i h-a-e m-s-k-t- z-l-w- b-t-፣ z-y-t-k-h-o- -------------------------------------------------- bejaẖumi ḥade mesikoti zelewo bota፣ zeyitikeẖo።
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. ዘ--ክዎ-ዝሓ-እ-ዎ----ከረ----ደልየ። ዘሓዝክዎ(ዝሓዛእክዎ) ቦታከረጋገጽ ደልየ። ዘ-ዝ-ዎ-ዝ-ዛ-ክ-) ቦ-ከ-ጋ-ጽ ደ-የ- -------------------------- ዘሓዝክዎ(ዝሓዛእክዎ) ቦታከረጋገጽ ደልየ። 0
zeḥ----i-o-z-h-a------wo)-bota--re-ag-ts’i del---። zeh-azikiwo(zih-aza’ikiwo) botakeregagets’i deliye። z-h-a-i-i-o-z-h-a-a-i-i-o- b-t-k-r-g-g-t-’- d-l-y-። --------------------------------------------------- zeḥazikiwo(ziḥaza’ikiwo) botakeregagets’i deliye።
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. ዝሓዛ-----ታ-ክ--ፎ --የ። ዝሓዛእክዎ ቦታ ክገድፎ ደልየ። ዝ-ዛ-ክ- ቦ- ክ-ድ- ደ-የ- ------------------- ዝሓዛእክዎ ቦታ ክገድፎ ደልየ። 0
z---a-a’----o---t--kig-difo-de-i--። zih-aza’ikiwo bota kigedifo deliye። z-h-a-a-i-i-o b-t- k-g-d-f- d-l-y-። ----------------------------------- ziḥaza’ikiwo bota kigedifo deliye።
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. ዝ-ዛ-ክ- ቦ- ክቕ-ሮ-ደልየ። ዝሓዛእክዎ ቦታ ክቕይሮ ደልየ። ዝ-ዛ-ክ- ቦ- ክ-ይ- ደ-የ- ------------------- ዝሓዛእክዎ ቦታ ክቕይሮ ደልየ። 0
zih-a-a--k-wo--ot- -i-̱----r- --li-e። zih-aza’ikiwo bota kik-’iyiro deliye። z-h-a-a-i-i-o b-t- k-k-’-y-r- d-l-y-። ------------------------------------- ziḥaza’ikiwo bota kiḵ’iyiro deliye።
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? ብሕ- ዘላ----- ና- ሮም --ስ ---ት-ይድ? ብሕጂ ዘላ ነፋሪት ናብ ሮም መዓስ ኢያ ትኸይድ? ብ-ጂ ዘ- ነ-ሪ- ና- ሮ- መ-ስ ኢ- ት-ይ-? ------------------------------ ብሕጂ ዘላ ነፋሪት ናብ ሮም መዓስ ኢያ ትኸይድ? 0
biḥij---ela --fa---i -a-i --mi-m--asi ī----ih---id-? bih-ijī zela nefarīti nabi romi me‘asi īya tih-eyidi? b-h-i-ī z-l- n-f-r-t- n-b- r-m- m-‘-s- ī-a t-h-e-i-i- ----------------------------------------------------- biḥijī zela nefarīti nabi romi me‘asi īya tiẖeyidi?
Jesu li slobodna još dva mjesta? ክልተ--- ቦታታት----ዶ-? ክልተ ነጻ ቦታታት ኣሎ ዶ ? ክ-ተ ነ- ቦ-ታ- ኣ- ዶ ? ------------------ ክልተ ነጻ ቦታታት ኣሎ ዶ ? 0
ki---- ne-s’a bota---i -lo----? kilite nets’a botatati alo do ? k-l-t- n-t-’- b-t-t-t- a-o d- ? ------------------------------- kilite nets’a botatati alo do ?
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. ኖ፣--ን--ቦታ-ጥ-ይ - ----ላ--። ኖ፣ ሓንቲ ቦታ ጥራይ ያ ነጻ ዘላትና። ኖ- ሓ-ቲ ቦ- ጥ-ይ ያ ነ- ዘ-ት-። ------------------------ ኖ፣ ሓንቲ ቦታ ጥራይ ያ ነጻ ዘላትና። 0
no፣ h----tī --ta -’-ra-i-y- -et-------at-na። no፣ h-anitī bota t’irayi ya nets’a zelatina። n-፣ h-a-i-ī b-t- t-i-a-i y- n-t-’- z-l-t-n-። -------------------------------------------- no፣ ḥanitī bota t’irayi ya nets’a zelatina።
Kada slijećemo? መዓስ ኢ----ልብ? መዓስ ኢና ንዓልብ? መ-ስ ኢ- ን-ል-? ------------ መዓስ ኢና ንዓልብ? 0
m-‘as--------‘a---i? me‘asi īna ni‘alibi? m-‘-s- ī-a n-‘-l-b-? -------------------- me‘asi īna ni‘alibi?
Kada smo tamo? መ-ስ------ ---? መዓስ ክንበጽሕ ኢና ? መ-ስ ክ-በ-ሕ ኢ- ? -------------- መዓስ ክንበጽሕ ኢና ? 0
m-‘--i --n-b---’iḥi --- ? me‘asi kinibets’ih-i īna ? m-‘-s- k-n-b-t-’-h-i ī-a ? -------------------------- me‘asi kinibets’iḥi īna ?
Kada vozi autobus u centar grada? ቡስ--ብ ማእ----ተማ -ዓ- -ያ-ዘላ? ቡስ ናብ ማእከል-ከተማ መዓስ ኢያ ዘላ? ቡ- ና- ማ-ከ---ተ- መ-ስ ኢ- ዘ-? ------------------------- ቡስ ናብ ማእከል-ከተማ መዓስ ኢያ ዘላ? 0
bus--na-i ma--ke----------m---si-īy- -e-a? busi nabi ma’ikeli-ketema me‘asi īya zela? b-s- n-b- m-’-k-l---e-e-a m-‘-s- ī-a z-l-? ------------------------------------------ busi nabi ma’ikeli-ketema me‘asi īya zela?
Da li je to Vaš kofer? ባ-ጃ---ድ-’ዚ? ባልጃኹም ድዩ’ዚ? ባ-ጃ-ም ድ-’-? ----------- ባልጃኹም ድዩ’ዚ? 0
b--ijah-u-i d--u’zī? balijah-umi diyu’zī? b-l-j-h-u-i d-y-’-ī- -------------------- balijaẖumi diyu’zī?
Da li je to Vaša tašna? ና--ም-ሳን---ዩ’-? ናትኩም ሳንጣ ድዩ’ዚ? ና-ኩ- ሳ-ጣ ድ-’-? -------------- ናትኩም ሳንጣ ድዩ’ዚ? 0
n-t-k--i-s-n-t’a----u’-ī? natikumi sanit’a diyu’zī? n-t-k-m- s-n-t-a d-y-’-ī- ------------------------- natikumi sanit’a diyu’zī?
Da li je to Vaš prtljag? ን-ረ--- ----? ንብረትኩም ድዩ’ዚ? ን-ረ-ኩ- ድ-’-? ------------ ንብረትኩም ድዩ’ዚ? 0
n-bir-ti--mi d-yu’z-? nibiretikumi diyu’zī? n-b-r-t-k-m- d-y-’-ī- --------------------- nibiretikumi diyu’zī?
Koliko prtljaga mogu ponijeti? ክንደይ--ሎ ኣ-ሑ--ክወስድ -ኽእ-? ክንደይ ኪሎ ኣቝሑት ክወስድ እኽእል? ክ-ደ- ኪ- ኣ-ሑ- ክ-ስ- እ-እ-? ----------------------- ክንደይ ኪሎ ኣቝሑት ክወስድ እኽእል? 0
kin-d--i k-l- ---’-iḥu-i-ki---id--iẖ-’---? kinideyi kīlo ak-’wih-uti kiwesidi ih-i’ili? k-n-d-y- k-l- a-̱-w-h-u-i k-w-s-d- i-̱-’-l-? -------------------------------------------- kinideyi kīlo aḵ’wiḥuti kiwesidi iẖi’ili?
Dvadeset kila. ዕስ--ኪሎ። ዕስራ ኪሎ። ዕ-ራ ኪ-። ------- ዕስራ ኪሎ። 0
‘-si-- -īl-። ‘isira kīlo። ‘-s-r- k-l-። ------------ ‘isira kīlo።
Šta, samo dvadeset kila? እን-ይ----ራ ኪሎ ጥራይ? እንታይ፣ ዕስራ ኪሎ ጥራይ? እ-ታ-፣ ዕ-ራ ኪ- ጥ-ይ- ----------------- እንታይ፣ ዕስራ ኪሎ ጥራይ? 0
init-yi- ‘i---a -ī-o----ra--? initayi፣ ‘isira kīlo t’irayi? i-i-a-i- ‘-s-r- k-l- t-i-a-i- ----------------------------- initayi፣ ‘isira kīlo t’irayi?

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.