Knjiga fraza

bs Jučer – danas – sutra   »   ti ትማሊ - ሎሚ - ጽባሕ

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [ዓሰርተ]

10 [‘aserite]

ትማሊ - ሎሚ - ጽባሕ

[timalī - lomī - ts’ibaḥi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Jučer je bila subota. ትማሊ ቀዳ--ኢዩ ---። ት-- ቀ-- ኢ- ነ--- ት-ሊ ቀ-ም ኢ- ነ-ሩ- --------------- ትማሊ ቀዳም ኢዩ ነይሩ። 0
tim-----’eda---ī-- n-y-r-። t----- k------ ī-- n------ t-m-l- k-e-a-i ī-u n-y-r-። -------------------------- timalī k’edami īyu neyiru።
Jučer sam bio / bila u kinu. ት-- -ብ-ሲ-- --ሩ-። ት-- ኣ- ሲ-- ነ---- ት-ሊ ኣ- ሲ-ማ ነ-ሩ-። ---------------- ትማሊ ኣብ ሲነማ ነይሩ።። 0
tima---a-i-sīn------yi--።። t----- a-- s----- n------- t-m-l- a-i s-n-m- n-y-r-።- -------------------------- timalī abi sīnema neyiru።።
Film je bio interesantan. እ--ፊልም ----ነ-ሩ።። እ- ፊ-- ማ-- ነ---- እ- ፊ-ም ማ-ኺ ነ-ሩ-። ---------------- እቲ ፊልም ማራኺ ነይሩ።። 0
itī--ī-i-- m--aẖī -eyi-u-። i-- f----- m------ n------- i-ī f-l-m- m-r-h-ī n-y-r-።- --------------------------- itī fīlimi maraẖī neyiru።።
Danas je nedjelja. ሎ--ሰን-ት-እዩ። ሎ- ሰ--- እ-- ሎ- ሰ-በ- እ-። ----------- ሎሚ ሰንበት እዩ። 0
lo-ī -e--b--i i-u። l--- s------- i--- l-m- s-n-b-t- i-u- ------------------ lomī senibeti iyu።
Danas ne radim. ሎሚ --ሰ--ን---። ሎ- ኣ----- እ-- ሎ- ኣ-ሰ-ሕ- እ-። ------------- ሎሚ ኣይሰርሕን እየ። 0
l------i--riḥ-n--i-e። l--- a----------- i--- l-m- a-i-e-i-̣-n- i-e- ---------------------- lomī ayiseriḥini iye።
Ostajem kod kuće. ኣነ--ሚ--ብ ገዛይ-ክተር- --። ኣ- ሎ- ኣ- ገ-- ክ--- እ-- ኣ- ሎ- ኣ- ገ-ይ ክ-ር- እ-። --------------------- ኣነ ሎሚ ኣብ ገዛይ ክተርፍ እየ። 0
a-e -o-ī-ab- -ezayi kite-i-- -y-። a-- l--- a-- g----- k------- i--- a-e l-m- a-i g-z-y- k-t-r-f- i-e- --------------------------------- ane lomī abi gezayi kiterifi iye።
Sutra je ponedjeljak. ጽ----ኑ--እዩ። ጽ-- ሰ-- እ-- ጽ-ሕ ሰ-ይ እ-። ----------- ጽባሕ ሰኑይ እዩ። 0
ts---ah---sen-yi---u። t-------- s----- i--- t-’-b-h-i s-n-y- i-u- --------------------- ts’ibaḥi senuyi iyu።
Sutra ponovo radim. ጽባ- እንደገ-------እ-። ጽ-- እ---- ክ--- እ-- ጽ-ሕ እ-ደ-ና ክ-ር- እ-። ------------------ ጽባሕ እንደገና ክሰርሕ እየ። 0
t--iba-̣---nid-ge-a--is---ḥi---e። t-------- i-------- k-------- i--- t-’-b-h-i i-i-e-e-a k-s-r-h-i i-e- ---------------------------------- ts’ibaḥi inidegena kiseriḥi iye።
Ja radim u birou. ኣ- -ብ ቤት-ጽ-ፈ- --ርሕ። ኣ- ኣ- ቤ------ እ---- ኣ- ኣ- ቤ---ሕ-ት እ-ር-። ------------------- ኣነ ኣብ ቤት-ጽሕፈት እሰርሕ። 0
a-e-ab- b-ti----ih----t----er-ḥi። a-- a-- b--------------- i-------- a-e a-i b-t---s-i-̣-f-t- i-e-i-̣-። ---------------------------------- ane abi bēti-ts’iḥifeti iseriḥi።
Ko je to? መን--ዩ-እ-? መ- እ- እ-- መ- እ- እ-? --------- መን እዩ እዚ? 0
m------- iz-? m--- i-- i--- m-n- i-u i-ī- ------------- meni iyu izī?
To je Petar. እ- ---ስ---። እ- ጰ--- እ-- እ- ጰ-ሮ- እ-። ----------- እዚ ጰጥሮስ እዩ። 0
izī-p’et’-ro-- iy-። i-- p--------- i--- i-ī p-e-’-r-s- i-u- ------------------- izī p’et’irosi iyu።
Petar je student. ጰ-ሮ- ተ-ሃ-----። ጰ--- ተ---- እ-- ጰ-ሮ- ተ-ሃ-ይ እ-። -------------- ጰጥሮስ ተመሃራይ እዩ። 0
p---’i---i -em----ayi-iyu። p--------- t--------- i--- p-e-’-r-s- t-m-h-r-y- i-u- -------------------------- p’et’irosi temeharayi iyu።
Ko je to? መ- ድ- ---? መ- ድ- እ--- መ- ድ- እ-ኣ- ---------- መን ድያ እዚኣ? 0
m--i diy- ---’a? m--- d--- i----- m-n- d-y- i-ī-a- ---------------- meni diya izī’a?
To je Marta. እዚኣ ማ-ታ-እያ። እ-- ማ-- እ-- እ-ኣ ማ-ታ እ-። ----------- እዚኣ ማርታ እያ። 0
izī’a m-ri-- iy-። i---- m----- i--- i-ī-a m-r-t- i-a- ----------------- izī’a marita iya።
Marta je sekretarica. ማ-- ሰ----ን(---ቤ- ጽ--ት---ሕ--) --። ማ-- ሰ-------- ቤ- ጽ--- ሰ----- እ-- ማ-ታ ሰ-ረ-ሪ-(-ይ ቤ- ጽ-ፈ- ሰ-ሕ-ኛ- እ-። -------------------------------- ማርታ ሰክረታሪን(ናይ ቤት ጽሕፈት ሰራሕተኛ) እያ። 0
ma-it- -ek-----r-ni(-ay--b-t- -------feti --ra--it-nya---y-። m----- s---------------- b--- t---------- s------------ i--- m-r-t- s-k-r-t-r-n-(-a-i b-t- t-’-h-i-e-i s-r-h-i-e-y-) i-a- ------------------------------------------------------------ marita sekiretarīni(nayi bēti ts’iḥifeti seraḥitenya) iya።
Petаr i Marta su prijatelji. ጰ---- ማ-ታ--ኣዕ-ኽ -ዮ-። ጰ---- ማ--- ኣ--- እ--- ጰ-ሮ-ን ማ-ታ- ኣ-ሩ- እ-ም- -------------------- ጰጥሮስን ማርታን ኣዕሩኽ እዮም። 0
p’-t’i--s--i-----ta-i -‘-r--̱i-iyo--። p----------- m------- a------- i----- p-e-’-r-s-n- m-r-t-n- a-i-u-̱- i-o-i- ------------------------------------- p’et’irosini maritani a‘iruẖi iyomi።
Petаr je Martin prijatelj. ጰ--ስ--ርኪ --ታ -ዩ። ጰ--- ዓ-- ማ-- እ-- ጰ-ሮ- ዓ-ኪ ማ-ታ እ-። ---------------- ጰጥሮስ ዓርኪ ማርታ እዩ። 0
p--t’--o-i-‘a-----marit--iyu። p--------- ‘----- m----- i--- p-e-’-r-s- ‘-r-k- m-r-t- i-u- ----------------------------- p’et’irosi ‘arikī marita iyu።
Marta je Petrova prijateljica. ማርታ-ዓ-- --ሮስ እ-። ማ-- ዓ-- ጰ--- እ-- ማ-ታ ዓ-ኪ ጰ-ሮ- እ-። ---------------- ማርታ ዓርኪ ጰጥሮስ እያ። 0
mar-ta-‘ari-ī p’--’i---i iy-። m----- ‘----- p--------- i--- m-r-t- ‘-r-k- p-e-’-r-s- i-a- ----------------------------- marita ‘arikī p’et’irosi iya።

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne naučne studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari naveče može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju muzika ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika takođe! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovo reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju dobro odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Da li ste to znali?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 miliona to je maternji jezik. U nekoliko tačaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno dijalekata koji su djelimice veoma različiti. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da jedva mogu da se obrazuju za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako dijalekti u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!