Knjiga fraza

bs U banci   »   ti ኣብ ባንክ

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [ሱሳ]

60 [susa]

ኣብ ባንክ

[abi baniki]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ja želim otvoriti račun. ኣነ ሓ- ኮ-- ክ--- ደ--። ኣነ ሓደ ኮንቶ ክኸፍት ደልየ። 0
a-- ḥa-- k----- k--̱e---- d-----። an- h---- k----- k-------- d-----። ane ḥade konito kiẖefiti deliye። a-e ḥa-e k-n-t- k-ẖe-i-i d-l-y-። -----̣--------------̱------------።
Tu je moj pasoš. ኣብ- እ--- ፓ----- ። ኣብዚ እንሆለ ፓስፖርተይ ። 0
a---- i------ p----------- ። ab--- i------ p----------- ። abizī inihole pasiporiteyi ። a-i-ī i-i-o-e p-s-p-r-t-y- ። ---------------------------።
A ovdje je moja adresa. ኣድ------ ኣ-- ኣ-። ኣድራሻይ‘ውን ኣብዚ ኣሎ። 0
a---------‘w--- a---- a--። ad------------- a---- a--። adirashayi‘wini abizī alo። a-i-a-h-y-‘w-n- a-i-ī a-o። ----------‘--------------።
Ja želim uplatiti novac na moj račun. ገን-- ኣ- ኮ--- ከ-- ደ--። ገንዘብ ኣብ ኮንቶይ ከእቱ ደልየ። 0
g------- a-- k------- k-’i-- d-----። ge------ a-- k------- k----- d-----። genizebi abi konitoyi ke’itu deliye። g-n-z-b- a-i k-n-t-y- k-’i-u d-l-y-። ------------------------’----------።
Ja želim podignuti novac sa svog računa. ገን-- ካ- ኮ--- ከ--- ደ--። ገንዘብ ካብ ኮንቶይ ከውጽእ ደልየ። 0
g------- k--- k------- k-----’i’i d-----። ge------ k--- k------- k--------- d-----። genizebi kabi konitoyi kewits’i’i deliye። g-n-z-b- k-b- k-n-t-y- k-w-t-’i’i d-l-y-። -----------------------------’-’--------።
Ja želim uzeti izvode sa računa. ናይ ባ-- ኣ-------- መ---- ወ--- ከ--- ደ--። ናይ ባንኪ ኣታውን-ወጻእን መረጋገጺ ወረቐት ከምጽእ ደልየ። 0
n--- b----- a-------w---’a’i-- m---------’ī w----̱’e-- k-----’i’i d-----። na-- b----- a----------------- m----------- w--------- k--------- d-----። nayi banikī atawini-wets’a’ini meregagets’ī wereḵ’eti kemits’i’i deliye። n-y- b-n-k- a-a-i-i-w-t-’a’i-i m-r-g-g-t-’ī w-r-ḵ’e-i k-m-t-’i’i d-l-y-። ------------------------’-’--------------’-------̱’----------’-’--------።
Ja želim unovčiti putnički ček. „ቸ-- ና- መ-- ክ--- ደ--። „ቸክ“ ናይ መገሻ ክጥቐም ደልየ። 0
„c----“ n--- m------ k--’i-̱’e-- d-----። „c----- n--- m------ k---------- d-----። „cheki“ nayi megesha kit’iḵ’emi deliye። „c-e-i“ n-y- m-g-s-a k-t’i-̱’e-i d-l-y-። „-----“-----------------’--̱’----------።
Koliki su troškovi? ቀረ- ከ ክ--- ድ-? ቀረጽ ከ ክንደይ ድዩ? 0
k’e----’i k- k------- d---? k’------- k- k------- d---? k’erets’i ke kinideyi diyu? k’e-e-s’i k- k-n-d-y- d-y-? -’-----’------------------?
Gdje moram potpisati? ኣበ- ኣ- ክ--- ዘ--? ኣበይ ኣየ ክፍርም ዘለኒ? 0
a---- a-- k------- z-----? ab--- a-- k------- z-----? abeyi aye kifirimi zelenī? a-e-i a-e k-f-r-m- z-l-n-? -------------------------?
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. ኣነ ካ- ጀ--- ክ------- እ-- ኣ--። ኣነ ካብ ጀርመን ክፍሊት-ባንክ እጽበ ኣሎኹ። 0
a-- k--- j------- k--------b----- i--’i-- a---̱u። an- k--- j------- k-------------- i------ a-----። ane kabi jerimeni kifilīti-baniki its’ibe aloẖu። a-e k-b- j-r-m-n- k-f-l-t--b-n-k- i-s’i-e a-o-̱u። -------------------------------------’--------̱-።
Tu je moj broj računa. ቁጽ- ኮ--- ኣ-- እ---። ቁጽሪ ኮንቶይ ኣብዚ እንሀለ። 0
k’u--’i-- k------- a---- i------። k’------- k------- a---- i------። k’uts’irī konitoyi abizī inihāle። k’u-s’i-ī k-n-t-y- a-i-ī i-i-ā-e። -’---’--------------------------።
Da li je novac stigao? እቲ ገ--- ኣ-- ዶ? እቲ ገንዘብ ኣትዩ ዶ? 0
i-- g------- a---- d-? it- g------- a---- d-? itī genizebi atiyu do? i-ī g-n-z-b- a-i-u d-? ---------------------?
Ja želim promijeniti taj novac. ኣነ ነ- ገ--- ክ--- ደ--። ኣነ ነዚ ገንዘብ ክቕይሮ ደልየ። 0
a-- n--- g------- k--̱’i---- d-----። an- n--- g------- k--------- d-----። ane nezī genizebi kiḵ’iyiro deliye። a-e n-z- g-n-z-b- k-ḵ’i-i-o d-l-y-። ---------------------̱’------------።
Ja trebam američke dolare. ዩኤ----- የ---- ኣ-። ዩኤስ-ዶላር የድልየኒ ኣሎ። 0
y-’ē---d----- y--------- a--። yu----------- y--------- a--። yu’ēsi-dolari yediliyenī alo። y-’ē-i-d-l-r- y-d-l-y-n- a-o። --’-------------------------።
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. በጃ-- ሽ-- ሃ--። በጃኹም ሽሩፍ ሃቡኒ። 0
b----̱u-- s------ h-----። be------- s------ h-----። bejaẖumi shirufi habunī። b-j-ẖu-i s-i-u-i h-b-n-። -----̱------------------።
Ima li ovdje bankomat? ኣብ- ና- ገ------ ኣ- ዶ? ኣብዚ ናይ ገንዘብማሺን ኣሎ ዶ? 0
a---- n--- g-------------- a-- d-? ab--- n--- g-------------- a-- d-? abizī nayi genizebimashīni alo do? a-i-ī n-y- g-n-z-b-m-s-ī-i a-o d-? ---------------------------------?
Koliko novca se može podići? ክሳ- ክ--- ገ--- ክ---- ት---? ክሳብ ክንደይ ገንዘብ ክትውጽእ ትኽእል? 0
k----- k------- g------- k-------’i’i t--̱i’i--? ki---- k------- g------- k----------- t--------? kisabi kinideyi genizebi kitiwits’i’i tiẖi’ili? k-s-b- k-n-d-y- g-n-z-b- k-t-w-t-’i’i t-ẖi’i-i? ---------------------------------’-’-----̱-’---?
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? ኣየ-- ክ--- ካ--- ኢ- ክ---- ት---? ኣየኖት ክርዲት ካርዳት ኢኻ ክትጥቐም ትኽእል? 0
a------ k------- k------- ī-̱a k----’i-̱’e-- t--̱i’i--? ay----- k------- k------- ī--- k------------ t--------? ayenoti kiridīti karidati īẖa kitit’iḵ’emi tiẖi’ili? a-e-o-i k-r-d-t- k-r-d-t- ī-̱a k-t-t’i-̱’e-i t-ẖi’i-i? ----------------------------̱-------’--̱’-------̱-’---?

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...