Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   ti ምድላው/ምግዛእ

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [ሓምሳንሓደን]

51 [ḥamisaniḥadeni]

ምድላው/ምግዛእ

[midilawi/migiza’i]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Hoću u biblioteku. ና-----መጽሓፍ--ክ-----ል-። ና- ቤ------- ክ--- ደ--- ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- --------------------- ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። 0
n--i b-t--m--s’i-̣a-i-ī-ki-̱-yi----eliy-። n--- b----------------- k-------- d------ n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------------- nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Hoću u knjižaru. ናብ-ዱኳን--ጽሓ-- ክ-ይ- ደልየ። ና- ዱ-------- ክ--- ደ--- ና- ዱ-ን-መ-ሓ-ቲ ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ዱኳን-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። 0
n--- d--w-n--me-s’-h-a---ī -i-̱-yi-i deli-e። n--- d-------------------- k-------- d------ n-b- d-k-a-i-m-t-’-h-a-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------------- nabi dukwani-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Hoću do kioska. ና- ኪ--ክ(ን-ሽ-- ኣ--ዛ -ኳን)-ክ--ድ -ል-። ና- ኪ--------- ኣ--- ዱ--- ክ--- ደ--- ና- ኪ-ስ-(-እ-ቶ- ኣ-ቬ- ዱ-ን- ክ-ይ- ደ-የ- --------------------------------- ናብ ኪዮስክ(ንእሽቶይ ኣስቬዛ ዱኳን) ክኸይድ ደልየ። 0
n-bi kīy-si----i-ishit-yi-as--ē-a----wa-----ih--y-di-de-iye። n--- k------------------- a------ d------- k-------- d------ n-b- k-y-s-k-(-i-i-h-t-y- a-i-ē-a d-k-a-i- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------------------------------------ nabi kīyosiki(ni’ishitoyi asivēza dukwani) kiẖeyidi deliye።
Ja hoću da iznajmim knjigu. ሓደ---ሓ- -ል-ሕ--ል-። ሓ- መ--- ክ--- ደ--- ሓ- መ-ሓ- ክ-ቃ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መጽሓፍ ክልቃሕ ደልየ። 0
h-ade m-t-’ih-a-i-k----------de---e። h---- m---------- k--------- d------ h-a-e m-t-’-h-a-i k-l-k-a-̣- d-l-y-። ------------------------------------ ḥade mets’iḥafi kilik’aḥi deliye።
Ja hoću da kupim knjigu. ሓደ-መጽሓፍ ክ-ዝ---ልየ። ሓ- መ--- ክ--- ደ--- ሓ- መ-ሓ- ክ-ዝ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መጽሓፍ ክገዝእ ደልየ። 0
ḥade -et--i-̣a---ki-ezi’--de-i--። h---- m---------- k------- d------ h-a-e m-t-’-h-a-i k-g-z-’- d-l-y-። ---------------------------------- ḥade mets’iḥafi kigezi’i deliye።
Ja hoću da kupim novine. ሓደ--ዜ- ---- ደልየ። ሓ- ጋ-- ክ--- ደ--- ሓ- ጋ-ጣ ክ-ዝ- ደ-የ- ---------------- ሓደ ጋዜጣ ክገዝእ ደልየ። 0
h--d- ---ē-’--k-g-zi’i --liy-። h---- g------ k------- d------ h-a-e g-z-t-a k-g-z-’- d-l-y-። ------------------------------ ḥade gazēt’a kigezi’i deliye።
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. ሓደ--ጽሓፍ ---ቃ--ና- ቤት--ጽ--ቲ ክኸ---ደልየ፣ ። ሓ- መ--- ን---- ና- ቤ------- ክ--- ደ--- ። ሓ- መ-ሓ- ን-ል-ሕ ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- ። ------------------------------------- ሓደ መጽሓፍ ንክልቃሕ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
h-a---m--s’---afi-n-k----’ah----ab- b-ti---ts’--̣----- k-h---idi----iy-፣-። h---- m---------- n----------- n--- b----------------- k-------- d------ ። h-a-e m-t-’-h-a-i n-k-l-k-a-̣- n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-፣ ። -------------------------------------------------------------------------- ḥade mets’iḥafi nikilik’aḥi nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye፣ ።
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. ሓደ--ጽ----------- ---መጽ-----------የ- ። ሓ- መ--- ን---- ና- ቤ------- ክ--- ደ--- ። ሓ- መ-ሓ- ን-ገ-እ ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- ። ------------------------------------- ሓደ መጽሓፍ ንክገዝእ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
ḥ-d- -e-s’-h---i-n-k-g-zi’i ---i-bē---m-ts’i-̣-fi-- kiẖ--idi-d--i--- ። h---- m---------- n--------- n--- b----------------- k-------- d------ ። h-a-e m-t-’-h-a-i n-k-g-z-’- n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-፣ ። ------------------------------------------------------------------------ ḥade mets’iḥafi nikigezi’i nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye፣ ።
Ja hoću do kioska da kupim novine. ሓደ ጋ-ጣ--ክገዝእ ና- --ስ- ክ-ይ----የ- ። ሓ- ጋ-- ን---- ና- ኪ--- ክ--- ደ--- ። ሓ- ጋ-ጣ ን-ገ-እ ና- ኪ-ስ- ክ-ይ- ደ-የ- ። -------------------------------- ሓደ ጋዜጣ ንክገዝእ ናብ ኪዮስክ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
ḥa---gaz-t-a n-k--ezi’- --b--k---s-ki--iẖeyid----l---- ። h---- g------ n--------- n--- k------- k-------- d------ ። h-a-e g-z-t-a n-k-g-z-’- n-b- k-y-s-k- k-h-e-i-i d-l-y-፣ ። ---------------------------------------------------------- ḥade gazēt’a nikigezi’i nabi kīyosiki kiẖeyidi deliye፣ ።
Ja hoću do optičara. ናብ እ-ዳ ዓ-ኒ-ክ----ደ-የ። ና- እ-- ዓ-- ክ--- ደ--- ና- እ-ዳ ዓ-ኒ ክ-ይ- ደ-የ- -------------------- ናብ እንዳ ዓይኒ ክኸይድ ደልየ። 0
n--i ini-- ---in- --ẖe-i----el-y-። n--- i---- ‘----- k-------- d------ n-b- i-i-a ‘-y-n- k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------- nabi inida ‘ayinī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću do supermarketa. ናብ-ሱፐ-ማር----ኸ---ደ-የ። ና- ሱ------ ክ--- ደ--- ና- ሱ-ር-ር-ት ክ-ይ- ደ-የ- -------------------- ናብ ሱፐርማርክት ክኸይድ ደልየ። 0
na-i -upe-imarikiti -i--e-idi deli--። n--- s------------- k-------- d------ n-b- s-p-r-m-r-k-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------------- nabi superimarikiti kiẖeyidi deliye።
Ja hoću do pekara. ና- -ን- -ኒ ክ-ይ- ---። ና- እ-- ባ- ክ--- ደ--- ና- እ-ዳ ባ- ክ-ይ- ደ-የ- ------------------- ናብ እንዳ ባኒ ክኸይድ ደልየ። 0
nabi-inid-------kiẖ---d- -eliye። n--- i---- b--- k-------- d------ n-b- i-i-a b-n- k-h-e-i-i d-l-y-። --------------------------------- nabi inida banī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću da kupim naočale. ሓደ--ነጽር-ክ----ደል-። ሓ- መ--- ክ--- ደ--- ሓ- መ-ጽ- ክ-ዝ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መነጽር ክገዝእ ደልየ። 0
h-a-e -ene-s’i-- ----z-’---el--e። h---- m--------- k------- d------ h-a-e m-n-t-’-r- k-g-z-’- d-l-y-። --------------------------------- ḥade menets’iri kigezi’i deliye።
Ja hoću da kupim voće i povrće. ፍሩ-ታት- ኣሊጫን -ገዝ- ደ-የ። ፍ----- ኣ--- ክ--- ደ--- ፍ-ታ-ት- ኣ-ጫ- ክ-ዝ- ደ-የ- --------------------- ፍሩታታትን ኣሊጫን ክገዝእ ደልየ። 0
f-r----at--i al--h--ni-ki--z-’--d-----። f----------- a-------- k------- d------ f-r-t-t-t-n- a-ī-h-a-i k-g-z-’- d-l-y-። --------------------------------------- firutatatini alīch’ani kigezi’i deliye።
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. ን-ሽቶይ-ባን- --ጀራን -ገዝ- -ልየ። ን---- ባ-- እ---- ክ--- ደ--- ን-ሽ-ይ ባ-ን እ-ጀ-ን ክ-ዝ- ደ-የ- ------------------------- ንእሽቶይ ባንን እንጀራን ክገዝእ ደልየ። 0
n-’-s---oyi-b-n-ni----j---n--k--ez--i del---። n---------- b----- i-------- k------- d------ n-’-s-i-o-i b-n-n- i-i-e-a-i k-g-z-’- d-l-y-። --------------------------------------------- ni’ishitoyi banini inijerani kigezi’i deliye።
Ja hoću do optičara da kupim naočale. ናብ-እ-ዳ ------የ፣ መ--- --ገዝ-። ና- እ-- ዓ-- ደ--- መ--- ን----- ና- እ-ዳ ዓ-ኒ ደ-የ- መ-ጽ- ን-ገ-እ- --------------------------- ናብ እንዳ ዓይኒ ደልየ፣ መነጽር ንክገዝእ። 0
n--i i---- -a-i-- --l-ye--me-e-s--ri--ikig--i’i። n--- i---- ‘----- d------ m--------- n---------- n-b- i-i-a ‘-y-n- d-l-y-፣ m-n-t-’-r- n-k-g-z-’-። ------------------------------------------------ nabi inida ‘ayinī deliye፣ menets’iri nikigezi’i።
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. ናብ-ሱፐርማ-ክት ደልየ- -ሩታታት- -ሊጫን------። ና- ሱ------ ደ--- ፍ----- ኣ--- ን----- ና- ሱ-ር-ር-ት ደ-የ- ፍ-ታ-ት- ኣ-ጫ- ን-ገ-እ- ---------------------------------- ናብ ሱፐርማርክት ደልየ፣ ፍሩታታትን ኣሊጫን ንክገዝእ። 0
nab--sup-r--a-iki-i-del-ye--fir---t--in--a-ī---a-i n--ig--i-i። n--- s------------- d------ f----------- a-------- n---------- n-b- s-p-r-m-r-k-t- d-l-y-፣ f-r-t-t-t-n- a-ī-h-a-i n-k-g-z-’-። -------------------------------------------------------------- nabi superimarikiti deliye፣ firutatatini alīch’ani nikigezi’i።
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. ባ-- ------መታን ክገ-- -- --- ባ--ደልየ- ። ባ-- እ---- መ-- ክ--- ና- እ-- ባ- ደ--- ። ባ-ን እ-ጀ-ን መ-ን ክ-ዝ- ና- እ-ዳ ባ- ደ-የ- ። ----------------------------------- ባንን እንጀራን መታን ክገዝእ ናብ እንዳ ባኒ ደልየ፣ ። 0
b-nin- i--j-ra-----ta-i ----zi-i--abi---id- -a-----l-y-፣ ። b----- i-------- m----- k------- n--- i---- b--- d------ ። b-n-n- i-i-e-a-i m-t-n- k-g-z-’- n-b- i-i-a b-n- d-l-y-፣ ። ---------------------------------------------------------- banini inijerani metani kigezi’i nabi inida banī deliye፣ ።

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!