Knjiga fraza

bs Sastanak   »   ti ምርኽኻብ

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [ዕስራንኣርባዕተን]

24 [‘isirani’ariba‘iteni]

ምርኽኻብ

[miriẖiẖabi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? ቡስ ገ----/ኪ ዲ-? ቡስ ገዲፋትካ/ኪ ዲያ? 0
b--- g---------/k- d---? bu-- g---------/k- d---? busi gedīfatika/kī dīya? b-s- g-d-f-t-k-/k- d-y-? ---------------/-------?
Čekao / Čekala sam te pola sata. ኣነ ን-- ፍ-- ሰ-- ተ---- ። ኣነ ንዓኻ ፍርቂ ሰዓት ተጸቢየካ ። 0
a-- n-‘a-̱a f----’ī s-‘a-- t---’e------ ። an- n------ f------ s----- t----------- ። ane ni‘aẖa firik’ī se‘ati tets’ebīyeka ። a-e n-‘a-̱a f-r-k’ī s-‘a-i t-t-’e-ī-e-a ። ------‘--̱-------’----‘--------’--------።
Nemaš mobitel kod sebe? ሞባ-- ም-- የ---- ድ-? ሞባይል ምሳኻ የብልካን ድዩ? 0
m------- m----̱a y--------- d---? mo------ m------ y--------- d---? mobayili misaẖa yebilikani diyu? m-b-y-l- m-s-ẖa y-b-l-k-n- d-y-? --------------̱-----------------?
Sljedeći put budi tačan! ዝመ-- ዘ- ግ- ኣ- ስ--- ት---! ዝመጽእ ዘሎ ግዜ ኣብ ስዓትካ ትረኸብ! 0
z-----’i’i z--- g--- a-- s-‘a---- t----̱e--! zi-------- z--- g--- a-- s------- t--------! zimets’i’i zelo gizē abi si‘atika tireẖebi! z-m-t-’i’i z-l- g-z- a-i s-‘a-i-a t-r-ẖe-i! ------’-’------------------‘-----------̱---!
Sljedeći put uzmi taksi! ዝመ-- ዘ- ግ- ታ-- ው--! ዝመጽእ ዘሎ ግዜ ታክሲ ውሰድ! 0
z-----’i’i z--- g--- t----- w-----! zi-------- z--- g--- t----- w-----! zimets’i’i zelo gizē takisī wisedi! z-m-t-’i’i z-l- g-z- t-k-s- w-s-d-! ------’-’-------------------------!
Sljedeći put ponesi kišobran! ዝመ-- ግ- ጽ-- ተ---! ዝመጽእ ግዜ ጽላል ተማላእ! 0
z-----’i’i g--- t-’i---- t-----’i! zi-------- g--- t------- t-------! zimets’i’i gizē ts’ilali temala’i! z-m-t-’i’i g-z- t-’i-a-i t-m-l-’i! ------’-’---------’------------’-!
Sutra imam slobodno. ጽባ- ነ- እ-። ጽባሕ ነጻ እየ። 0
t-’i---̣i n---’a i--። ts------- n----- i--። ts’ibaḥi nets’a iye። t-’i-a-̣i n-t-’a i-e። --’----̣------’-----።
Hoćemo li se sutra sastati? ጽባ- ዶ-----? ጽባሕ ዶክንራኸብ? 0
t-’i---̣i d--------̱e--? ts------- d------------? ts’ibaḥi dokiniraẖebi? t-’i-a-̣i d-k-n-r-ẖe-i? --’----̣-----------̱---?
Žao mi je, sutra ne mogu. ይቕ--- ጽ-- ኣ------ እ-። ይቕሬታ፣ ጽባሕ ኣይጥዕመንን እየ። 0
y--̱’i----፣ t-’i---̣i a---’i‘i------ i--። yi--------- t-------- a------------- i--። yiḵ’irēta፣ ts’ibaḥi ayit’i‘imenini iye። y-ḵ’i-ē-a፣ t-’i-a-̣i a-i-’i‘i-e-i-i i-e። ---̱’-----፣---’----̣------’-‘-----------።
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? ኣብ- ቀ------- ገ- መ-- ኣ-- ዲ-? ኣብዚ ቀዳመ-ሰንበት ገለ መደብ ኣሎካ ዲዩ? 0
a---- k’e-----s------- g--- m----- a---- d---? ab--- k--------------- g--- m----- a---- d---? abizī k’edame-senibeti gele medebi aloka dīyu? a-i-ī k’e-a-e-s-n-b-t- g-l- m-d-b- a-o-a d-y-? -------’-------------------------------------?
Ili imaš već dogovoren sastanak? ወይ ድ- ተ---- ዲ-? ወይ ድማ ተቋጺርካ ዲኻ? 0
w--- d--- t--’w---’ī---- d--̱a? we-- d--- t------------- d----? weyi dima tek’wats’īrika dīẖa? w-y- d-m- t-k’w-t-’ī-i-a d-ẖa? -------------’----’---------̱-?
Predlažem da se nađemo za vikend. ከም ር---- ኣ- ቀ------- ን---። ከም ርእይቶይ ኣብ ቀዳማ-ሰንበት ንራኸብ። 0
k--- r-’i------ a-- k’e-----s------- n----̱e--። ke-- r--------- a-- k--------------- n--------። kemi ri’iyitoyi abi k’edama-senibeti niraẖebi። k-m- r-’i-i-o-i a-i k’e-a-a-s-n-b-t- n-r-ẖe-i። -------’-------------’--------------------̱---።
Hoćemo li na piknik? ፒክ-- ዶ ክ----? ፒክኒክ ዶ ክንገብር? 0
p------- d- k---------? pī------ d- k---------? pīkinīki do kinigebiri? p-k-n-k- d- k-n-g-b-r-? ----------------------?
Hoćemo li se odvesti do plaže? ናብ ገ--- ባ-- ክ----? ናብ ገምገም ባሕሪ ክንከይድ? 0
n--- g------- b--̣i-- k---------? na-- g------- b------ k---------? nabi gemigemi baḥirī kinikeyidi? n-b- g-m-g-m- b-ḥi-ī k-n-k-y-d-? -----------------̣--------------?
Hoćemo li ići u planine? ናብ-- ጎ--- ዶ ክ----? ናብቶም ጎቦታት ዶ ክንጉዓዝ? 0
n------- g------- d- k-----‘a--? na------ g------- d- k---------? nabitomi gobotati do kinigu‘azi? n-b-t-m- g-b-t-t- d- k-n-g-‘a-i? ---------------------------‘---?
Doći ću po tebe u biro. ካብ ቤ------ ክ----(ክ----) እ-። ካብ ቤት-ጽሕፈት ክወስደካ(ክቕበለካ) እየ። 0
k--- b----t-’i-̣i---- k---------(k--̱’i------) i--። ka-- b--------------- k---------(k-----------) i--። kabi bēti-ts’iḥifeti kiwesideka(kiḵ’ibeleka) iye። k-b- b-t--t-’i-̣i-e-i k-w-s-d-k-(k-ḵ’i-e-e-a) i-e። ------------’--̣----------------(---̱’-------)----።
Doći ću po tebe kući. ካብ ገ-- ክ---- (ክ----)እ-። ካብ ገዛኻ ክወስደካ (ክቕበለካ)እየ። 0
k--- g----̱a k--------- (k--̱’i------)i--። ka-- g------ k--------- (k-----------)i--። kabi gezaẖa kiwesideka (kiḵ’ibeleka)iye። k-b- g-z-ẖa k-w-s-d-k- (k-ḵ’i-e-e-a)i-e። ----------̱-------------(---̱’-------)---።
Doći ću po tebe na autobusku stanicu. ካብ ፌ--- ኣ---- ክ---- (ክ----) እ-። ካብ ፌርማታ ኣውቶቡስ ክወስደካ (ክቕበለካ) እየ። 0
k--- f------- a-------- k--------- (k--̱’i------) i--። ka-- f------- a-------- k--------- (k-----------) i--። kabi fērimata awitobusi kiwesideka (kiḵ’ibeleka) iye። k-b- f-r-m-t- a-i-o-u-i k-w-s-d-k- (k-ḵ’i-e-e-a) i-e። -----------------------------------(---̱’-------)----።

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je naporno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Radujte se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je da se najprije koncentrirate na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sistem koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu objesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite pauzu ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji takođe vole učiti jezike. Nikad nemojte odvojeno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovno ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakovati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Da li ste to znali?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.