Knjiga fraza

bs Na putu   »   ti ኣብ መገዲ

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

37 [ሳላሳንሸውዓተን]

37 [salasanishewi‘ateni]

ኣብ መገዲ

[abi megedī]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
On se vozi motorom. ንሱ -ቱ--- -ዩ---ዓዝ ። ን- ብ---- እ- ዝ--- ። ን- ብ-ግ-ግ እ- ዝ-ዓ- ። ------------------ ንሱ ብቱግቱግ እዩ ዝጉዓዝ ። 0
nisu --tug--ug- iy- ------zi ። n--- b--------- i-- z------- ። n-s- b-t-g-t-g- i-u z-g-‘-z- ። ------------------------------ nisu bitugitugi iyu zigu‘azi ።
On se vozi biciklom. ን--ብ-ሽ-ለታ--ዩ --ዓዝ-። ን- ብ----- እ- ዝ--- ። ን- ብ-ሽ-ለ- እ- ዝ-ዓ- ። ------------------- ንሱ ብብሽግለታ እዩ ዝጉዓዝ ። 0
n----b--i-h--il-t- i-u-z-gu--z- ። n--- b------------ i-- z------- ። n-s- b-b-s-i-i-e-a i-u z-g-‘-z- ። --------------------------------- nisu bibishigileta iyu zigu‘azi ።
On ide pješice. ንሱ--እግሪ----ይ-ይድ ። ን- ብ--- እ- ይ--- ። ን- ብ-ግ- እ- ይ-ይ- ። ----------------- ንሱ ብእግሪ እዩ ይኸይድ ። 0
n-su-bi---ir- iyu y---e--d- ። n--- b------- i-- y-------- ። n-s- b-’-g-r- i-u y-h-e-i-i ። ----------------------------- nisu bi’igirī iyu yiẖeyidi ።
On se vozi brodom. ን- -መር-ብ-እ- ዝ-ዓዝ-። ን- ብ---- እ- ዝ--- ። ን- ብ-ር-ብ እ- ዝ-ዓ- ። ------------------ ንሱ ብመርከብ እዩ ዝጉዓዝ ። 0
nisu--im---k-b- --u z-gu-----። n--- b--------- i-- z------- ። n-s- b-m-r-k-b- i-u z-g-‘-z- ። ------------------------------ nisu bimerikebi iyu zigu‘azi ።
On se vozi čamcem. ንሱ --ል--እዩ-ዝ-ዓዝ ። ን- ብ--- እ- ዝ--- ። ን- ብ-ል- እ- ዝ-ዓ- ። ----------------- ንሱ ብጃልባ እዩ ዝጉዓዝ ። 0
n--u-b-jali-a-i-- zi-u-az--። n--- b------- i-- z------- ። n-s- b-j-l-b- i-u z-g-‘-z- ። ---------------------------- nisu bijaliba iyu zigu‘azi ።
On pliva. ንሱ--ሕ-ብስ-እ-። ን- ይ---- እ-- ን- ይ-ም-ስ እ-። ------------ ንሱ ይሕምብስ እዩ። 0
n-----i--imib--i -yu። n--- y---------- i--- n-s- y-h-i-i-i-i i-u- --------------------- nisu yiḥimibisi iyu።
Da li je ovdje opasno? እዚ --ገኛ-ድዩ? እ- ሓ--- ድ-- እ- ሓ-ገ- ድ-? ----------- እዚ ሓደገኛ ድዩ? 0
i-ī h-adegeny- di--? i-- h--------- d---- i-ī h-a-e-e-y- d-y-? -------------------- izī ḥadegenya diyu?
Da li je opasnosam autostopirati? በይን-----ምፕ- ምግባ--(--ና -ጠው-እና-በል-- -ደ-----? በ--- „----- ም--- (--- ጠ-- እ------ ሓ--- ድ-- በ-ን- „-ረ-ፕ- ም-ባ- (-ኪ- ጠ-ው እ-ኣ-ል-) ሓ-ገ- ድ-? ------------------------------------------ በይንኻ „ትረምፕ“ ምግባር (መኪና ጠጠው እናኣበልካ) ሓደገኛ ድዩ? 0
b-yin--̱a-„tir-m-pi- -i-ib-r---mekīna-t-et’-wi--na---e------h----ge-y- ---u? b-------- „--------- m------- (------ t------- i----------- h--------- d---- b-y-n-h-a „-i-e-i-i- m-g-b-r- (-e-ī-a t-e-’-w- i-a-a-e-i-a- h-a-e-e-y- d-y-? ---------------------------------------------------------------------------- beyiniẖa „tiremipi“ migibari (mekīna t’et’ewi ina’abelika) ḥadegenya diyu?
Da li je opasno šetati noću? ብ ለ-- ም-ዋር--ደ----ዩ? ብ ለ-- ም--- ሓ--- ድ-- ብ ለ-ቲ ም-ዋ- ሓ-ገ- ድ-? ------------------- ብ ለይቲ ምዝዋር ሓደገኛ ድዩ? 0
b--l----ī--izi-ari--̣a--g-ny- d-yu? b- l----- m------- h--------- d---- b- l-y-t- m-z-w-r- h-a-e-e-y- d-y-? ----------------------------------- bi leyitī miziwari ḥadegenya diyu?
Pogriješili smo put. መንገ--ተ--ና-። መ--- ተ--- ። መ-ገ- ተ-ጊ- ። ----------- መንገዲ ተጋጊና ። 0
m----e----eg-gī---። m------- t------- ። m-n-g-d- t-g-g-n- ። ------------------- menigedī tegagīna ።
Na pogrešnom smo putu. ኣብ -ጉ- መ-ዲ -ና--ሎ-። ኣ- ግ-- መ-- ኢ- ዘ--- ኣ- ግ-ይ መ-ዲ ኢ- ዘ-ና- ------------------ ኣብ ግጉይ መገዲ ኢና ዘሎና። 0
ab--g-g----m--e---ī----el-na። a-- g----- m----- ī-- z------ a-i g-g-y- m-g-d- ī-a z-l-n-። ----------------------------- abi giguyi megedī īna zelona።
Moramo se vratiti. ክ-ም-- ---። ክ---- ኣ--- ክ-ም-ስ ኣ-ና- ---------- ክንምለስ ኣለና። 0
k-n-mil-si -lena። k--------- a----- k-n-m-l-s- a-e-a- ----------------- kinimilesi alena።
Gdje se ovdje može parkirati? ኣብዚ ኣበይ ፓር- -ትገብ--ይ---? ኣ-- ኣ-- ፓ-- ክ---- ይ---- ኣ-ዚ ኣ-ይ ፓ-ክ ክ-ገ-ር ይ-እ-? ----------------------- ኣብዚ ኣበይ ፓርክ ክትገብር ይኽእል? 0
ab-z- -b-yi pa---i ---ige---- -i--i’-li? a---- a---- p----- k--------- y--------- a-i-ī a-e-i p-r-k- k-t-g-b-r- y-h-i-i-i- ---------------------------------------- abizī abeyi pariki kitigebiri yiẖi’ili?
Ima li ovdje parkiralište? ፓርክ ኣ--- -ብዚ? ፓ-- ኣ- ዶ ኣ--- ፓ-ክ ኣ- ዶ ኣ-ዚ- ------------- ፓርክ ኣሎ ዶ ኣብዚ? 0
p-r-ki al---o----zī? p----- a-- d- a----- p-r-k- a-o d- a-i-ī- -------------------- pariki alo do abizī?
Koliko dugo se ovdje može parkirati? ንኽንደ---ዓት---------ክትገ-ር ---ል ? ን---- ስ-- ኣ-- ፓ-- ክ---- ት--- ? ን-ን-ይ ስ-ት ኣ-ዚ ፓ-ክ ክ-ገ-ር ት-እ- ? ------------------------------ ንኽንደይ ስዓት ኣብዚ ፓርክ ክትገብር ትኽእል ? 0
niẖi-----i -i--t- a-izī-p-r-k- -i-i-e-i-i ---̱i-ili ? n---------- s----- a---- p----- k--------- t-------- ? n-h-i-i-e-i s-‘-t- a-i-ī p-r-k- k-t-g-b-r- t-h-i-i-i ? ------------------------------------------------------ niẖinideyi si‘ati abizī pariki kitigebiri tiẖi’ili ?
Da li skijate? ብ-ረ- ------ጪ ስ---)-ም-ድ --እል ዶ? ብ--- (-- ው-- ስ---- ም-- ት--- ዶ- ብ-ረ- (-ይ ው-ጪ ስ-ር-) ም-ድ ት-እ- ዶ- ------------------------------ ብበረድ (ናይ ውርጪ ስፖርት) ምኻድ ትኽእል ዶ? 0
bib-r-d- -nay--w-ri-h-- -ip--i--) m-h-a-- t--̱--i-i-d-? b------- (---- w------- s-------- m------ t-------- d-- b-b-r-d- (-a-i w-r-c-’- s-p-r-t-) m-h-a-i t-h-i-i-i d-? ------------------------------------------------------- biberedi (nayi wirich’ī siporiti) miẖadi tiẖi’ili do?
Vozite li se sa skijaškim liftom gore? ምስ--ስኪ --------ሊ--ድ-- ዲ-? ም- „-- ሊ--- ን--- ት--- ዲ-- ም- „-ኪ ሊ-ት- ን-ዕ- ት-ይ- ዲ-? ------------------------- ምስ „ስኪ ሊፍት“ ንላዕሊ ትድይብ ዲኻ? 0
mi-- „-i-ī --fi-i“ -ila‘ilī-ti-i---i d---a? m--- „---- l------ n------- t------- d----- m-s- „-i-ī l-f-t-“ n-l-‘-l- t-d-y-b- d-h-a- ------------------------------------------- misi „sikī līfiti“ nila‘ilī tidiyibi dīẖa?
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? ኣ-ዚ ብበረድ-ምኻድ-ይ--- -ዩ ? ኣ-- ብ--- ም-- ይ--- ዲ- ? ኣ-ዚ ብ-ረ- ም-ድ ይ-ኣ- ዲ- ? ---------------------- ኣብዚ ብበረድ ምኻድ ይክኣል ዲዩ ? 0
ab--ī--ib-re-i--ih-adi--ik-’--i-dī-u ? a---- b------- m------ y------- d--- ? a-i-ī b-b-r-d- m-h-a-i y-k-’-l- d-y- ? -------------------------------------- abizī biberedi miẖadi yiki’ali dīyu ?

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad neto priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovno vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Takođe, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Jer kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam takođe mogu pomoći donositi odluke. Takođe su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Jer treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportisti često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Takođe moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Da li ste to znali?
Rumunski spada u istočnoromanske jezike. To je maternji jezik oko 28 miliona ljudi. Oni uglavnom žive u Rumuniji i Moldaviji. Rumunski je takođe službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Italijanski je najsrodniji rumunskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Italijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!