Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   ti ሕሉፍ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ሰማንያንሓደን]

81 [semaniyaniḥadeni]

ሕሉፍ 1

[ḥilufi 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
pisati ም-ሓፍ ም--- ም-ሓ- ---- ምጽሓፍ 0
m-t--i-̣a-i m---------- m-t-’-h-a-i ----------- mits’iḥafi
On je napisao pismo. ንሱ-ሓደ--ብዳበ ይ-ሕፍ ኣ-። ን- ሓ- ደ--- ይ--- ኣ-- ን- ሓ- ደ-ዳ- ይ-ሕ- ኣ-። ------------------- ንሱ ሓደ ደብዳበ ይጽሕፍ ኣሎ። 0
n-s--h-----d-bid--e-yi----ḥif-----። n--- h---- d------- y---------- a--- n-s- h-a-e d-b-d-b- y-t-’-h-i-i a-o- ------------------------------------ nisu ḥade debidabe yits’iḥifi alo።
A ona je napisala razglednicu. ን-‘ው---ደ ካ-- ት-ሕ--ኣ-። ን---- ሓ- ካ-- ት--- ኣ-- ን-‘-ን ሓ- ካ-ታ ት-ሕ- ኣ-። --------------------- ንሳ‘ውን ሓደ ካርታ ትጽሕፍ ኣላ። 0
n-sa------ḥade k-ri-- t--s---̣-fi--la። n-------- h---- k----- t---------- a--- n-s-‘-i-i h-a-e k-r-t- t-t-’-h-i-i a-a- --------------------------------------- nisa‘wini ḥade karita tits’iḥifi ala።
čitati ኣን-በ ኣ--- ኣ-በ- ---- ኣንበበ 0
ani-e-e a------ a-i-e-e ------- anibebe
On je čitao ilustrovani časopis. ን- -ደ--ሉ-ት----መጽሔ-) --ብ- -ሩ። ን- ሓ- ኢ------------ የ--- ኔ-- ን- ሓ- ኢ-ስ-ረ-ት-መ-ሔ-) የ-ብ- ኔ-። ---------------------------- ንሱ ሓደ ኢሉስትረይት(መጽሔት) የንብብ ኔሩ። 0
ni-- ------īlusitir-----(m----ih----- y--i-ib- nē-u። n--- h---- ī------------------------- y------- n---- n-s- h-a-e ī-u-i-i-e-i-i-m-t-’-h-ē-i- y-n-b-b- n-r-። ---------------------------------------------------- nisu ḥade īlusitireyiti(mets’iḥēti) yenibibi nēru።
A ona je čitala knjigu. ን---ኣ-ሓደ መጽ---ተ-ብ- ኔራ። ን- ከ- ሓ- መ--- ተ--- ኔ-- ን- ከ- ሓ- መ-ሓ- ተ-ብ- ኔ-። ---------------------- ንሳ ከኣ ሓደ መጽሓፍ ተንብብ ኔራ። 0
ni---k-’- -̣-d-----s’ih-afi-te--b-b-----a። n--- k--- h---- m---------- t------- n---- n-s- k-’- h-a-e m-t-’-h-a-i t-n-b-b- n-r-። ------------------------------------------ nisa ke’a ḥade mets’iḥafi tenibibi nēra።
uzeti ወሰደ ወ-- ወ-ደ --- ወሰደ 0
we--de w----- w-s-d- ------ wesede
On je uzeo cigaretu. ንሱ------- ወሲዱ። ን- ሓ- ሽ-- ወ--- ን- ሓ- ሽ-ራ ወ-ዱ- -------------- ንሱ ሓደ ሽጋራ ወሲዱ። 0
ni-u-h-------igar- w--ī-u። n--- h---- s------ w------ n-s- h-a-e s-i-a-a w-s-d-። -------------------------- nisu ḥade shigara wesīdu።
Ona je uzela komad čokolade. ንሳ ሓ- --- --ላ- ወ--። ን- ሓ- ቍ-- ቾ--- ወ--- ን- ሓ- ቍ-ጽ ቾ-ላ- ወ-ዳ- ------------------- ንሳ ሓደ ቍራጽ ቾኮላታ ወሲዳ። 0
n-s- ----e -’-i-----i ---k--a-- wes-d-። n--- h---- k--------- c-------- w------ n-s- h-a-e k-w-r-t-’- c-o-o-a-a w-s-d-። --------------------------------------- nisa ḥade k’wirats’i chokolata wesīda።
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. ን- እ-ን--ይ--ረ--፣--- -ን እ-ንቲ---። ን- እ-- ኣ----- ፣ ን- ግ- እ--- ኔ-- ን- እ-ን ኣ-ነ-ረ- ፣ ን- ግ- እ-ን- ኔ-። ------------------------------ ንሱ እሙን ኣይነበረን ፣ ንሳ ግን እምንቲ ኔራ። 0
nis--im----a-in-bere-- ፣ -isa---ni --i-i-ī--ē-a። n--- i---- a---------- ፣ n--- g--- i------ n---- n-s- i-u-i a-i-e-e-e-i ፣ n-s- g-n- i-i-i-ī n-r-። ------------------------------------------------ nisu imuni ayinebereni ፣ nisa gini iminitī nēra።
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. ንሱ-ህኩ--ኔ-፣ ን--ግን -ግ-- --። ን- ህ-- ኔ-- ን- ግ- ት--- ኔ-- ን- ህ-ይ ኔ-፣ ን- ግ- ት-ህ- ኔ-። ------------------------- ንሱ ህኩይ ኔሩ፣ ንሳ ግን ትግህቲ ኔራ። 0
n--- hik-y- n--u- n-s----n------h--- --ra። n--- h----- n---- n--- g--- t------- n---- n-s- h-k-y- n-r-፣ n-s- g-n- t-g-h-t- n-r-። ------------------------------------------ nisu hikuyi nēru፣ nisa gini tigihitī nēra።
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. ንሱ -- --፣--ሳ -ን ሃብታም--- ኔ-፣ ን- ድ- ኔ-- ን- ግ- ሃ--- ኢ- ኔ-- ን- ድ- ኔ-፣ ን- ግ- ሃ-ታ- ኢ- ኔ-፣ --------------------------- ንሱ ድኻ ኔሩ፣ ንሳ ግን ሃብታም ኢያ ኔራ፣ 0
nisu --h-a --ru--ni----i---habit-mi --a--ē--፣ n--- d---- n---- n--- g--- h------- ī-- n---- n-s- d-h-a n-r-፣ n-s- g-n- h-b-t-m- ī-a n-r-፣ --------------------------------------------- nisu diẖa nēru፣ nisa gini habitami īya nēra፣
On nije imao novca, već dugove. ን- -ን-ብ-ኣይነ-ሮን፣ -ዳ-----ር --ዎ። ን- ገ--- ኣ------ ዕ------- ኔ--- ን- ገ-ዘ- ኣ-ነ-ሮ-፣ ዕ-ታ-‘-በ- ኔ-ዎ- ----------------------------- ንሱ ገንዘብ ኣይነበሮን፣ ዕዳታት‘ምበር ኔሩዎ። 0
ni-----nize-i ayin-be-o--፣-‘--at-ti‘---e-- ---u--። n--- g------- a----------- ‘-------------- n------ n-s- g-n-z-b- a-i-e-e-o-i- ‘-d-t-t-‘-i-e-i n-r-w-። -------------------------------------------------- nisu genizebi ayineberoni፣ ‘idatati‘miberi nēruwo።
On nije imao sreće, već peh. ሕማ- ዕ----በ- ----ዕ-ል--ይነ-ሮ--። ሕ-- ዕ------ ጽ-- ዕ-- ኣ----- ። ሕ-ቕ ዕ-ል-ም-ር ጽ-ቅ ዕ-ል ኣ-ነ-ሮ- ። ---------------------------- ሕማቕ ዕድል‘ምበር ጽቡቅ ዕድል ኣይነበሮን ። 0
ḥ-m--̱-- --d-------er- ts’ibu--i ‘i-----a---e---o---። h-------- ‘------------ t-------- ‘----- a---------- ። h-i-a-̱-i ‘-d-l-‘-i-e-i t-’-b-k-i ‘-d-l- a-i-e-e-o-i ። ------------------------------------------------------ ḥimaḵ’i ‘idili‘miberi ts’ibuk’i ‘idili ayineberoni ።
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. ው--ት‘ም-ር--ወት--ይነ--ን-። ው------- ዓ-- ኣ----- ። ው-ቐ-‘-በ- ዓ-ት ኣ-ነ-ሮ- ። --------------------- ውድቐት‘ምበር ዓወት ኣይነበሮን ። 0
widi----ti-mi-e-i ‘awet--a---e-eroni-። w---------------- ‘----- a---------- ። w-d-k-’-t-‘-i-e-i ‘-w-t- a-i-e-e-o-i ። -------------------------------------- widiḵ’eti‘miberi ‘aweti ayineberoni ።
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. ዘ-ድ---ም---ድ----ይነ-ረን። ዘ-------- ድ-- ኣ------ ዘ-ድ-ት-ም-ር ድ-ት ኣ-ነ-ረ-። --------------------- ዘይድሱት‘ምበር ድሱት ኣይነበረን። 0
z-yidi-uti--ib-----i-ut----i-eb-r-n-። z---------------- d----- a----------- z-y-d-s-t-‘-i-e-i d-s-t- a-i-e-e-e-i- ------------------------------------- zeyidisuti‘miberi disuti ayinebereni።
On nije bio sretan, već nesretan. ዘ---- ‘-በ----ስ---ነበረን-። ዘ---- ‘--- ሕ-- ኣ----- ። ዘ-ሕ-ስ ‘-በ- ሕ-ስ ኣ-ነ-ረ- ። ----------------------- ዘይሕጉስ ‘ምበር ሕጉስ ኣይነበረን ። 0
z--i-̣igus- ‘mibe-- --i-u---------er----። z---------- ‘------ h------ a---------- ። z-y-h-i-u-i ‘-i-e-i h-i-u-i a-i-e-e-e-i ። ----------------------------------------- zeyiḥigusi ‘miberi ḥigusi ayinebereni ።
On nije bio simpatičan, već antipatičan. ጨ-ን---- ር-ሩ- -ይ-በ-- ። ጨ------ ር--- ኣ----- ። ጨ-ን-ም-ር ር-ሩ- ኣ-ነ-ረ- ። --------------------- ጨካን‘ምበር ርህሩህ ኣይነበረን ። 0
c--e--n----b--- r--ir--i-ay-n----en--። c-------------- r------- a---------- ። c-’-k-n-‘-i-e-i r-h-r-h- a-i-e-e-e-i ። -------------------------------------- ch’ekani‘miberi rihiruhi ayinebereni ።

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...