Knjiga fraza

bs U kući   »   bg Вкъщи

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седемнайсет]

17 [sedemnayset]

Вкъщи

[Vkyshchi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ovdje je naša kuća. Тук-е-наш--- -ъ-а. Т-- е н----- к---- Т-к е н-ш-т- к-щ-. ------------------ Тук е нашата къща. 0
T-- ye--ash--- ky-h-h-. T-- y- n------ k------- T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Gore je krov. Го---е-п-к-и--т. Г--- е п-------- Г-р- е п-к-и-ъ-. ---------------- Горе е покривът. 0
G--e--e -o-ri-yt. G--- y- p-------- G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Dolje je podrum. До-у-------т-. Д--- е м------ Д-л- е м-з-т-. -------------- Долу е мазето. 0
Do---y---a-eto. D--- y- m------ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Iza kuće je vrt. З----ъщ-т----а-г-ад--а. З-- к----- и-- г------- З-д к-щ-т- и-а г-а-и-а- ----------------------- Зад къщата има градина. 0
Z------hc--ta --a gr--in-. Z-- k-------- i-- g------- Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Pred kućom nema ulice. Пр-д-къщата-ням- --и-а. П--- к----- н--- у----- П-е- к-щ-т- н-м- у-и-а- ----------------------- Пред къщата няма улица. 0
Pre- -y-hch--a n---- --itsa. P--- k-------- n---- u------ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Pored kuće je drveće. Д- ---ата-им- д------. Д- к----- и-- д------- Д- к-щ-т- и-а д-р-е-а- ---------------------- До къщата има дървета. 0
D---ys------ ima-dyr-eta. D- k-------- i-- d------- D- k-s-c-a-a i-a d-r-e-a- ------------------------- Do kyshchata ima dyrveta.
Ovdje je moj stan. Т-к-----ето-ж-л--е. Т-- е м---- ж------ Т-к е м-е-о ж-л-щ-. ------------------- Тук е моето жилище. 0
T-------oeto z---i---he. T-- y- m---- z---------- T-k y- m-e-o z-i-i-h-h-. ------------------------ Tuk ye moeto zhilishche.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Т---с- -ух-я---- б--ят-. Т-- с- к------ и б------ Т-к с- к-х-я-а и б-н-т-. ------------------------ Тук са кухнята и банята. 0
Tu--sa k-k-nyat----b-n--ta. T-- s- k-------- i b------- T-k s- k-k-n-a-a i b-n-a-a- --------------------------- Tuk sa kukhnyata i banyata.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Там--- в-екид-евн-т- --спа--ята. Т-- с- в------------ и с-------- Т-м с- в-е-и-н-в-а-а и с-а-н-т-. -------------------------------- Там са всекидневната и спалнята. 0
Tam--a-v-e-idn-------i---al-----. T-- s- v------------ i s--------- T-m s- v-e-i-n-v-a-a i s-a-n-a-a- --------------------------------- Tam sa vsekidnevnata i spalnyata.
Vrata kuće su zatvorena. В--д-ата --ат-----а---рен-. В------- в---- е з--------- В-о-н-т- в-а-а е з-т-о-е-а- --------------------------- Входната врата е затворена. 0
V-hod-a---v-at---e-z--vo-en-. V-------- v---- y- z--------- V-h-d-a-a v-a-a y- z-t-o-e-a- ----------------------------- Vkhodnata vrata ye zatvorena.
Ali prozori su otvoreni. Но---оз-р---е----о-во-ени. Н- п--------- с- о-------- Н- п-о-о-ц-т- с- о-в-р-н-. -------------------------- Но прозорците са отворени. 0
N--pr----t-it------tv-reni. N- p---------- s- o-------- N- p-o-o-t-i-e s- o-v-r-n-. --------------------------- No prozortsite sa otvoreni.
Danas je vruće. Д----- --р--о. Д--- е г------ Д-е- е г-р-щ-. -------------- Днес е горещо. 0
D-es-ye g-r-s-ch-. D--- y- g--------- D-e- y- g-r-s-c-o- ------------------ Dnes ye goreshcho.
Mi idemo u dnevnu sobu. Н-- ---за---във-в-е--днев----. Н-- в------ в-- в------------- Н-е в-и-а-е в-в в-е-и-н-в-а-а- ------------------------------ Ние влизаме във всекидневната. 0
N-e-v---ame vyv -se-idn-v----. N-- v------ v-- v------------- N-e v-i-a-e v-v v-e-i-n-v-a-a- ------------------------------ Nie vlizame vyv vsekidnevnata.
Tamo je sofa i fotelja. Там --- ди-а- --ф---ой--- кр-сло. Т-- и-- д---- и ф------ / к------ Т-м и-а д-в-н и ф-т-о-л / к-е-л-. --------------------------------- Там има диван и фотьойл / кресло. 0
T---im---i--n - fo----l /--reslo. T-- i-- d---- i f------ / k------ T-m i-a d-v-n i f-t-o-l / k-e-l-. --------------------------------- Tam ima divan i fotьoyl / kreslo.
Sjednite! С-д-е-е! С------- С-д-е-е- -------- Седнете! 0
S----te! S------- S-d-e-e- -------- Sednete!
Tamo stoji moj kompjuter. Т---- -оят--омп-т--. Т-- е м--- к-------- Т-м е м-я- к-м-ю-ъ-. -------------------- Там е моят компютър. 0
T-- ye-mo--- --m-yuty-. T-- y- m---- k--------- T-m y- m-y-t k-m-y-t-r- ----------------------- Tam ye moyat kompyutyr.
Tamo stoji moja muzička linija. Т-м --мо-та-ст-----уре---. Т-- е м---- с------------- Т-м е м-я-а с-е-е---р-д-а- -------------------------- Там е моята стерео-уредба. 0
T---ye -o---a ste----ur-d--. T-- y- m----- s------------- T-m y- m-y-t- s-e-e---r-d-a- ---------------------------- Tam ye moyata stereo-uredba.
Televizor je potpuno nov. Т-л-ви---ъ----съ-----н-в. Т---------- е с----- н--- Т-л-в-з-р-т е с-в-е- н-в- ------------------------- Телевизорът е съвсем нов. 0
T-l-v--or-t----s-vs-m--o-. T---------- y- s----- n--- T-l-v-z-r-t y- s-v-e- n-v- -------------------------- Televizoryt ye syvsem nov.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!