Knjiga fraza

bs U kući   »   am በቤቱ ዙሪያ

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [አስራ ሰባት]

17 [āsira sebati]

በቤቱ ዙሪያ

[bebēti zurīya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Ovdje je naša kuća. የ- -ት እ-----። የ- ቤ- እ-- ነ-- የ- ቤ- እ-ህ ነ-። ------------- የኛ ቤት እዚህ ነው። 0
ye-y--b------ī-- --w-. y---- b--- i---- n---- y-n-a b-t- i-ī-i n-w-. ---------------------- yenya bēti izīhi newi.
Gore je krov. ጣ-ያ- ከ---ነው። ጣ--- ከ-- ነ-- ጣ-ያ- ከ-ይ ነ-። ------------ ጣሪያው ከላይ ነው። 0
t’a----wi ke-ay- ----. t-------- k----- n---- t-a-ī-a-i k-l-y- n-w-. ---------------------- t’arīyawi kelayi newi.
Dolje je podrum. ም-- -ቱ -ታ- --። ም-- ቤ- ከ-- ነ-- ም-ር ቤ- ከ-ች ነ-። -------------- ምድር ቤቱ ከታች ነው። 0
mid--i-b-tu k-t--h--new-. m----- b--- k------ n---- m-d-r- b-t- k-t-c-i n-w-. ------------------------- midiri bētu ketachi newi.
Iza kuće je vrt. ከ-ቱ --ባ የ-------ታ-አ-። ከ-- ጀ-- የ----- ቦ- አ-- ከ-ቱ ጀ-ባ የ-ት-ል- ቦ- አ-። --------------------- ከቤቱ ጀርባ የአትክልት ቦታ አለ። 0
ke-ētu--e---a --’ā-i-il-t- -ota āl-. k----- j----- y----------- b--- ā--- k-b-t- j-r-b- y-’-t-k-l-t- b-t- ā-e- ------------------------------------ kebētu jeriba ye’ātikiliti bota āle.
Pred kućom nema ulice. ከቤቱ--ት ለፊት----ድ ---። ከ-- ፊ- ለ-- መ--- የ--- ከ-ቱ ፊ- ለ-ት መ-ገ- የ-ም- -------------------- ከቤቱ ፊት ለፊት መንገድ የለም። 0
k-b-tu-f-ti lef-ti--en---d- -el-mi. k----- f--- l----- m------- y------ k-b-t- f-t- l-f-t- m-n-g-d- y-l-m-. ----------------------------------- kebētu fīti lefīti menigedi yelemi.
Pored kuće je drveće. ከቤቱ--- ዛፎ---ሉ። ከ-- ጎ- ዛ-- አ-- ከ-ቱ ጎ- ዛ-ች አ-። -------------- ከቤቱ ጎን ዛፎች አሉ። 0
k---tu -oni zafo-h--ā--. k----- g--- z------ ā--- k-b-t- g-n- z-f-c-i ā-u- ------------------------ kebētu goni zafochi ālu.
Ovdje je moj stan. የ----ሪያ-ቤ- --- --። የ- መ--- ቤ- እ-- ነ-- የ- መ-ሪ- ቤ- እ-ህ ነ-። ------------------ የኔ መኖሪያ ቤት እዚህ ነው። 0
yen--me-o-īya-bē-i-iz--i-n--i. y--- m------- b--- i---- n---- y-n- m-n-r-y- b-t- i-ī-i n-w-. ------------------------------ yenē menorīya bēti izīhi newi.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. ኩ-ና---- መ---ያ -- -ዚ----። ኩ--- እ- መ---- ቤ- እ-- ነ-- ኩ-ና- እ- መ-ጠ-ያ ቤ- እ-ህ ነ-። ------------------------ ኩሽናው እና መታጠቢያ ቤቱ እዚህ ነው። 0
k-s-inawi-i-a-meta---bī-a b-------h--newi. k-------- i-- m---------- b--- i---- n---- k-s-i-a-i i-a m-t-t-e-ī-a b-t- i-ī-i n-w-. ------------------------------------------ kushinawi ina metat’ebīya bētu izīhi newi.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. ሳ-- እ- መ----- እዛ-ናቸው። ሳ-- እ- መ-- ቤ- እ- ና--- ሳ-ኑ እ- መ-ታ ቤ- እ- ና-ው- --------------------- ሳሎኑ እና መኝታ ቤቱ እዛ ናቸው። 0
sa-o-- -na --n-i----ē-u iz----c-ew-. s----- i-- m------ b--- i-- n------- s-l-n- i-a m-n-i-a b-t- i-a n-c-e-i- ------------------------------------ salonu ina menyita bētu iza nachewi.
Vrata kuće su zatvorena. የቤ--በ--ቁልፍ ነ-። የ-- በ- ቁ-- ነ-- የ-ቱ በ- ቁ-ፍ ነ-። -------------- የቤቱ በር ቁልፍ ነው። 0
y---t--be-- k’--if--n-w-. y----- b--- k------ n---- y-b-t- b-r- k-u-i-i n-w-. ------------------------- yebētu beri k’ulifi newi.
Ali prozori su otvoreni. ግ- --ኮ---ክፍት ና-ው። ግ- መ---- ክ-- ና--- ግ- መ-ኮ-ቹ ክ-ት ና-ው- ----------------- ግን መስኮቶቹ ክፍት ናቸው። 0
gini --s--o-och- ----t--n--hewi. g--- m---------- k----- n------- g-n- m-s-k-t-c-u k-f-t- n-c-e-i- -------------------------------- gini mesikotochu kifiti nachewi.
Danas je vruće. ዛሬ---ዩ-ሀሩር-ነው። ዛ- ፀ-- ሀ-- ነ-- ዛ- ፀ-ዩ ሀ-ር ነ-። -------------- ዛሬ ፀሐዩ ሀሩር ነው። 0
za-- -͟s’e-̣ā-- ----ri--e-i. z--- t--------- h----- n---- z-r- t-s-e-̣-y- h-r-r- n-w-. ---------------------------- zarē t͟s’eḥāyu hāruri newi.
Mi idemo u dnevnu sobu. እኛ--- ሳ-ን መሄዳችን ነው። እ- ወ- ሳ-- መ---- ነ-- እ- ወ- ሳ-ን መ-ዳ-ን ነ-። ------------------- እኛ ወደ ሳሎን መሄዳችን ነው። 0
in----ed--sa-oni -----ac--ni--ewi. i--- w--- s----- m---------- n---- i-y- w-d- s-l-n- m-h-d-c-i-i n-w-. ---------------------------------- inya wede saloni mehēdachini newi.
Tamo je sofa i fotelja. እዛ -ለ-ስ- ሶፋ እና ባለ-ን- -ፋዎ- --። እ- ባ---- ሶ- እ- ባ---- ሶ--- አ-- እ- ባ-ሶ-ት ሶ- እ- ባ-አ-ድ ሶ-ዎ- አ-። ----------------------------- እዛ ባለሶስት ሶፋ እና ባለአንድ ሶፋዎች አሉ። 0
i-- bale-o-iti--ofa -na-b-l-’-n-di-s-f----hi--l-. i-- b--------- s--- i-- b--------- s-------- ā--- i-a b-l-s-s-t- s-f- i-a b-l-’-n-d- s-f-w-c-i ā-u- ------------------------------------------------- iza balesositi sofa ina bale’ānidi sofawochi ālu.
Sjednite! ይቀመጡ! ይ---- ይ-መ-! ----- ይቀመጡ! 0
yik’e--t’u! y---------- y-k-e-e-’-! ----------- yik’emet’u!
Tamo stoji moj kompjuter. የ- ---ተ- -----። የ- ኮ---- እ- አ-- የ- ኮ-ፒ-ር እ- አ-። --------------- የኔ ኮምፒተር እዛ አለ። 0
yenē -o-----e---i-a--le. y--- k--------- i-- ā--- y-n- k-m-p-t-r- i-a ā-e- ------------------------ yenē komipīteri iza āle.
Tamo stoji moja muzička linija. የ--ራድ--ሲዲ--------ቻ -ዛ-አለ። የ- ራ--------- ማ--- እ- አ-- የ- ራ-ዮ-ሲ-/-ሴ- ማ-ወ- እ- አ-። ------------------------- የኔ ራድዮ/ሲዲ/ካሴት ማጫወቻ እዛ አለ። 0
y-n- r--iyo-sīdī-kasēti--a-h’a--ch---z- ā--. y--- r----------------- m---------- i-- ā--- y-n- r-d-y-/-ī-ī-k-s-t- m-c-’-w-c-a i-a ā-e- -------------------------------------------- yenē radiyo/sīdī/kasēti mach’awecha iza āle.
Televizor je potpuno nov. የኔ ቴሌቪዥን-አዲ----። የ- ቴ---- አ-- ነ-- የ- ቴ-ቪ-ን አ-ስ ነ-። ---------------- የኔ ቴሌቪዥን አዲስ ነው። 0
ye---tēlēv---i---ā-ī-i-newi--| y--- t---------- ā---- n---- | y-n- t-l-v-z-i-i ā-ī-i n-w-. | ------------------------------ yenē tēlēvīzhini ādīsi newi. |

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!