Knjiga fraza

bs U kući   »   kk Around the house

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [он жеті]

17 [on jeti]

Around the house

[Üy işinde]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ovdje je naša kuća. Мын-у---б----- ү-. М---- — б----- ү-- М-н-у — б-з-і- ү-. ------------------ Мынау — біздің үй. 0
M-n-- —----d-ñ ü-. M---- — b----- ü-- M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Gore je krov. Ж--ар--а----ыр. Ж------- ш----- Ж-ғ-р-д- ш-т-р- --------------- Жоғарыда шатыр. 0
Jo--r-da-ş----. J------- ş----- J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Dolje je podrum. Т----де-ж-рт-ле. Т------ ж------- Т-м-н-е ж-р-ө-е- ---------------- Төменде жертөле. 0
Töm---e -ert---. T------ j------- T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Iza kuće je vrt. Ү------ртын-а-б-қ----ар. Ү---- а------ б---- б--- Ү-д-ң а-т-н-а б-қ-а б-р- ------------------------ Үйдің артында бақша бар. 0
Ü--iñ--r--n-a-b-q-----r. Ü---- a------ b---- b--- Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Pred kućom nema ulice. Үйдің--л--нд-----е -оқ. Ү---- а------ к--- ж--- Ү-д-ң а-д-н-а к-ш- ж-қ- ----------------------- Үйдің алдында көше жоқ. 0
Ü---ñ-aldın-a kö-----q. Ü---- a------ k--- j--- Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Pored kuće je drveće. Үйд-ң--ас--да-а--шт-- б-р. Ү---- қ------ а------ б--- Ү-д-ң қ-с-н-а а-а-т-р б-р- -------------------------- Үйдің қасында ағаштар бар. 0
Ü--i--q-sında -ğaştar----. Ü---- q------ a------ b--- Ü-d-ñ q-s-n-a a-a-t-r b-r- -------------------------- Üydiñ qasında ağaştar bar.
Ovdje je moj stan. Мын-----м---- п-терім. М---- – м---- п------- М-н-у – м-н-ң п-т-р-м- ---------------------- Мынау – менің пәтерім. 0
M-na--–-m---ñ-pä-e-im. M---- – m---- p------- M-n-w – m-n-ñ p-t-r-m- ---------------------- Mınaw – meniñ päterim.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. М-нда--сү- ме- ж--н------өлме. М---- а--- м-- ж------- б----- М-н-а а-ү- м-н ж-ы-а-ы- б-л-е- ------------------------------ Мұнда асүй мен жуынатын бөлме. 0
Mun-- a--y me- jw-n-tın b--m-. M---- a--- m-- j------- b----- M-n-a a-ü- m-n j-ı-a-ı- b-l-e- ------------------------------ Munda asüy men jwınatın bölme.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. А-а жақ-а қонақ--ө-ме-м-н-жат-н-б----. А-- ж---- қ---- б---- м-- ж---- б----- А-а ж-қ-а қ-н-қ б-л-е м-н ж-т-н б-л-е- -------------------------------------- Ана жақта қонақ бөлме мен жатын бөлме. 0
Ana ----a -on-q-böl----e- ja--n b-lm-. A-- j---- q---- b---- m-- j---- b----- A-a j-q-a q-n-q b-l-e m-n j-t-n b-l-e- -------------------------------------- Ana jaqta qonaq bölme men jatın bölme.
Vrata kuće su zatvorena. К-р---------абы- -ұр. К---- е--- ж---- т--- К-р-р е-і- ж-б-қ т-р- --------------------- Кірер есік жабық тұр. 0
Kir-r e-i--jab-q-tur. K---- e--- j---- t--- K-r-r e-i- j-b-q t-r- --------------------- Kirer esik jabıq tur.
Ali prozori su otvoreni. Бі-ақ--ере-е-ер а-ы-. Б---- т-------- а---- Б-р-қ т-р-з-л-р а-ы-. --------------------- Бірақ терезелер ашық. 0
B-r-- --r-ze-er a---. B---- t-------- a---- B-r-q t-r-z-l-r a-ı-. --------------------- Biraq terezeler aşıq.
Danas je vruće. Бүг-н кү---с-ы-. Б---- к-- ы----- Б-г-н к-н ы-т-қ- ---------------- Бүгін күн ыстық. 0
B---- kü- -stı-. B---- k-- ı----- B-g-n k-n ı-t-q- ---------------- Bügin kün ıstıq.
Mi idemo u dnevnu sobu. Б-- қ-н-----лме-- б-ра-ы-. Б-- қ---- б------ б------- Б-з қ-н-қ б-л-е-е б-р-м-з- -------------------------- Біз қонақ бөлмеге барамыз. 0
Biz-qo-a- -ölm-g---a-a-ız. B-- q---- b------ b------- B-z q-n-q b-l-e-e b-r-m-z- -------------------------- Biz qonaq bölmege baramız.
Tamo je sofa i fotelja. А-а -ақ-а--и----ме---р-сло -ұр. А-- ж---- д---- м-- к----- т--- А-а ж-қ-а д-в-н м-н к-е-л- т-р- ------------------------------- Ана жақта диван мен кресло тұр. 0
A-- -a-t- dï-an ------e-l- --r. A-- j---- d---- m-- k----- t--- A-a j-q-a d-v-n m-n k-e-l- t-r- ------------------------------- Ana jaqta dïvan men kreslo tur.
Sjednite! О----ң--! О-------- О-ы-ы-ы-! --------- Отырыңыз! 0
Ot---ñ--! O-------- O-ı-ı-ı-! --------- Otırıñız!
Tamo stoji moj kompjuter. Ан--же-де--е----ко-пь----ім т--. А-- ж---- м---- к---------- т--- А-а ж-р-е м-н-ң к-м-ь-т-р-м т-р- -------------------------------- Ана жерде менің компьютерім тұр. 0
A-a -e--- m---ñ -ompy-t--im-t-r. A-- j---- m---- k---------- t--- A-a j-r-e m-n-ñ k-m-y-t-r-m t-r- -------------------------------- Ana jerde meniñ kompyuterim tur.
Tamo stoji moja muzička linija. Ан- ж---а---ні- -т-ре--асп--ы--т-р. А-- ж---- м---- с----- а------ т--- А-а ж-қ-а м-н-ң с-е-е- а-п-б-м т-р- ----------------------------------- Ана жақта менің стерео аспабым тұр. 0
An- --qta meni--ster-- a---bı----r. A-- j---- m---- s----- a------ t--- A-a j-q-a m-n-ñ s-e-e- a-p-b-m t-r- ----------------------------------- Ana jaqta meniñ stereo aspabım tur.
Televizor je potpuno nov. Те-ед-д-р -ап-----. Т-------- ж-------- Т-л-д-д-р ж-п-ж-ң-. ------------------- Теледидар жап-жаңа. 0
T-----dar-jap--añ-. T-------- j-------- T-l-d-d-r j-p-j-ñ-. ------------------- Teledïdar jap-jaña.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!