Knjiga fraza

bs Razgledanje grada   »   ro Vizitarea oraşului

42 [četrdeset i dva]

Razgledanje grada

Razgledanje grada

42 [patruzeci şi doi]

Vizitarea oraşului

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Da li je pijaca otvorena nedjeljom? E--- -e-ch-să pi-ţ--------c-? Este deschisă piaţa duminica? E-t- d-s-h-s- p-a-a d-m-n-c-? ----------------------------- Este deschisă piaţa duminica? 0
Da li je sajam otvoren ponedjeljkom? E----des-his t-r----l---a? Este deschis târgul lunea? E-t- d-s-h-s t-r-u- l-n-a- -------------------------- Este deschis târgul lunea? 0
Da li je izložba otvorena utorkom? Es-e de---isă---p-zi--a -ar-ea? Este deschisă expoziţia marţea? E-t- d-s-h-s- e-p-z-ţ-a m-r-e-? ------------------------------- Este deschisă expoziţia marţea? 0
Da li je zoоloški vrt otvoren srijedom? Es-e -e--h-să---ădi-- zoolog-că--i-r-ur--? Este deschisă grădina zoologică miercurea? E-t- d-s-h-s- g-ă-i-a z-o-o-i-ă m-e-c-r-a- ------------------------------------------ Este deschisă grădina zoologică miercurea? 0
Da li je muzej otvoren četvrtkom? Est---esc-is ------ j---? Este deschis muzeul joia? E-t- d-s-h-s m-z-u- j-i-? ------------------------- Este deschis muzeul joia? 0
Da li je galerija otvorena petkom? E--e ---ch-să ga----- --n-rea? Este deschisă galeria vinerea? E-t- d-s-h-s- g-l-r-a v-n-r-a- ------------------------------ Este deschisă galeria vinerea? 0
Smije li se fotografisati? Se --a-e-foto--af-a? Se poate fotografia? S- p-a-e f-t-g-a-i-? -------------------- Se poate fotografia? 0
Mora li se platiti ulaz? T-ebu-e -l---tă -nt-ar-? Trebuie plătită intrare? T-e-u-e p-ă-i-ă i-t-a-e- ------------------------ Trebuie plătită intrare? 0
Koliko košta ulaz? C---co-tă --t-ar-a? Cât costă intrarea? C-t c-s-ă i-t-a-e-? ------------------- Cât costă intrarea? 0
Ima li popust za grupe? Exi----- ---u---- p----u ---pu-i? Există o reducere pentru grupuri? E-i-t- o r-d-c-r- p-n-r- g-u-u-i- --------------------------------- Există o reducere pentru grupuri? 0
Ima li popust za djecu? Exi-t- o----ucere pentru -o-i-? Există o reducere pentru copii? E-i-t- o r-d-c-r- p-n-r- c-p-i- ------------------------------- Există o reducere pentru copii? 0
Ima li popust za studente? Ex-stă-o-r-d--e-- pen-r- -tud-nţ-? Există o reducere pentru studenţi? E-i-t- o r-d-c-r- p-n-r- s-u-e-ţ-? ---------------------------------- Există o reducere pentru studenţi? 0
Kakva je to zgrada? C--fe- de---ădi-e -------ea-ta? Ce fel de clădire este aceasta? C- f-l d- c-ă-i-e e-t- a-e-s-a- ------------------------------- Ce fel de clădire este aceasta? 0
Koliko je stara ta zgrada? Cât -e-----e e--- --ă----a? Cât de veche este clădirea? C-t d- v-c-e e-t- c-ă-i-e-? --------------------------- Cât de veche este clădirea? 0
Tko je sagradio tu zgradu? Cin- --cons-r--t --ăd-r--? Cine a construit clădirea? C-n- a c-n-t-u-t c-ă-i-e-? -------------------------- Cine a construit clădirea? 0
Ja se interesujem za arhitekturu. M- in-e---e-z- ar----ct--a. Mă interesează arhitectura. M- i-t-r-s-a-ă a-h-t-c-u-a- --------------------------- Mă interesează arhitectura. 0
Ja se interesujem za umjetnost. M- ---er--ea-- a-ta. Mă interesează arta. M- i-t-r-s-a-ă a-t-. -------------------- Mă interesează arta. 0
Ja se interesujem za slikarstvo. Mă-i---r--eaz--pict--a. Mă interesează pictura. M- i-t-r-s-a-ă p-c-u-a- ----------------------- Mă interesează pictura. 0

Brzi jezici, spori jezici

Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika. No svi imaju istu funkciju. Oni nam pomažu u razmjeni informacija. To se u svakom jeziku odvija na različit način. Jer svaki jezik ima svoja pravila. Brzina kojom govorimo se takođe razlikuje. Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima. Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika. Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici. Rezultat je bio nedvosmislen. Japanski i španski spadaju u najbrže jezike. U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi. Kinezi govore znatno sporije. Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova. Brzina zavisi od složenosti slogova. Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže. Njemački jezik se, na primjer, sastoji od 3 zvuka po slogu. Stoga se relativno sporo govori. Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija. Upravo suprotno! U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija. Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja. S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi. Engleski slogovi takođe sadrže puno informacija. Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti! To znači da ko sporije priča, više toga kaže. Dok je onom ko brzo govori potrebno puno više riječi. Na kraju svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Da li ste to znali?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je maternji jezik oko 2 miliona ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Mađarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih dijalekata. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo historijskih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili veoma otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!