Knjiga fraza

bs Veznici 2   »   ro Conjuncţii 2

95 [devedeset i pet]

Veznici 2

Veznici 2

95 [nouăzeci şi cinci]

Conjuncţii 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Od kada ona ne radi više? D----n--nu -ai-l-cr-az-? D- c--- n- m-- l-------- D- c-n- n- m-i l-c-e-z-? ------------------------ De când nu mai lucrează? 0
Od njene udaje? De -- -unta-e-? D- l- n---- e-- D- l- n-n-a e-? --------------- De la nunta ei? 0
Da, ona ne radi više od kada se vjenčala. Da,-n- ma--luc-------- cân--s----ă-ă-o--t. D-- n- m-- l------- d- c--- s-- c--------- D-, n- m-i l-c-e-z- d- c-n- s-a c-s-t-r-t- ------------------------------------------ Da, nu mai lucrează de când s-a căsătorit. 0
Od kada se vjenčala, ona ne radi više. De c--d --a-căsă---i------m---l--rea-ă. D- c--- s-- c--------- n- m-- l-------- D- c-n- s-a c-s-t-r-t- n- m-i l-c-e-z-. --------------------------------------- De când s-a căsătorit, nu mai lucrează. 0
Od kada se oni poznaju, sretni su. De--ân--se-cu-o--,-s-nt-f----i-i. D- c--- s- c------ s--- f-------- D- c-n- s- c-n-s-, s-n- f-r-c-ţ-. --------------------------------- De când se cunosc, sunt fericiţi. 0
Od kada imaju djecu, izlaze rjeđe. De ---d--- copii- -e- rar-în----ş. D- c--- a- c----- i-- r-- î- o---- D- c-n- a- c-p-i- i-s r-r î- o-a-. ---------------------------------- De când au copii, ies rar în oraş. 0
Kada će ona telefonirati? C-nd-v---eş---la-t-lef-n? C--- v------- l- t------- C-n- v-r-e-t- l- t-l-f-n- ------------------------- Când vorbeşte la telefon? 0
Za vrijeme vožnje? În ti-p-l-dr--u---? Î- t----- d-------- Î- t-m-u- d-u-u-u-? ------------------- În timpul drumului? 0
Da, dok vozi auto. D-,-în -i-p-c- --n-uc-. D-- î- t--- c- c------- D-, î- t-m- c- c-n-u-e- ----------------------- Da, în timp ce conduce. 0
Ona telefonira dok vozi auto. V----ş----a---lefon în t--p-c--co---c-. V------- l- t------ î- t--- c- c------- V-r-e-t- l- t-l-f-n î- t-m- c- c-n-u-e- --------------------------------------- Vorbeşte la telefon în timp ce conduce. 0
Ona gleda televiziju dok pegla. S- ui-- -- tel---zo--în t-mp-c- ca-c-. S- u--- l- t-------- î- t--- c- c----- S- u-t- l- t-l-v-z-r î- t-m- c- c-l-ă- -------------------------------------- Se uită la televizor în timp ce calcă. 0
Ona sluša muziku dok radi zadaću. As--ltă muzi-ă ---tim- ce--i f--- -e---i--. A------ m----- î- t--- c---- f--- l-------- A-c-l-ă m-z-c- î- t-m- c---i f-c- l-c-i-l-. ------------------------------------------- Ascultă muzică în timp ce-şi face lecţiile. 0
Ja ne vidim ništa, kada nemam naočale. Nu---- n--i- --că-n- -- -ch---ri. N- v-- n---- d--- n- a- o-------- N- v-d n-m-c d-c- n- a- o-h-l-r-. --------------------------------- Nu văd nimic dacă nu am ochelari. 0
Ja ne razumijem ništa, kada je muzika tako glasna. Nu--n---eg n-mi--d-c---uzi---e--e-a-a-t--e. N- î------ n---- d--- m----- e--- a-- t---- N- î-ţ-l-g n-m-c d-c- m-z-c- e-t- a-a t-r-. ------------------------------------------- Nu înţeleg nimic dacă muzica este aşa tare. 0
Ne osjećam mirise, kada imam prehladu. Nu ---os--i----dac- su-t r--i-. N- m---- n---- d--- s--- r----- N- m-r-s n-m-c d-c- s-n- r-c-t- ------------------------------- Nu miros nimic dacă sunt răcit. 0
Mi uzimamo taksi, аkо kiša pada. L-ă- un-t-x- d--ă -l---. L--- u- t--- d--- p----- L-ă- u- t-x- d-c- p-o-ă- ------------------------ Luăm un taxi dacă plouă. 0
Putovaćemo oko svijeta, ako dobijemo na lotu. C-l----i- ---j--u- --m-----c---âş---ăm--- l-t-. C-------- î- j---- l---- d--- c------- l- l---- C-l-t-r-m î- j-r-l l-m-i d-c- c-ş-i-ă- l- l-t-. ----------------------------------------------- Călătorim în jurul lumii dacă câştigăm la loto. 0
Mi ćemo početi sa jelom, ako on ne dođe uskoro. Înc-pem s- m----m-dac---- -----în-c-r-nd. Î------ s- m----- d--- n- v--- î- c------ Î-c-p-m s- m-n-ă- d-c- n- v-n- î- c-r-n-. ----------------------------------------- Începem să mâncăm dacă nu vine în curând. 0

Jezici Evropske unije

Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti Evropskoj uniji će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Evropske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu saradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebalo da postoj jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Nijedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Evropi. Ni vještački jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Jer se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevodilaca i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Uprkos tome, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Evropa bi se trebala ujediniti a da ne izgubi tu raznolikost identiteta.