Knjiga fraza

bs Upoznati   »   ro A face cunoştinţă

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [trei]

A face cunoştinţă

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Zdravo! C---! C---- C-a-! ----- Ceau! 0
Dobar dan! Bun- -iua! B--- z---- B-n- z-u-! ---------- Bună ziua! 0
Kako ste? / Kako si? C-- îţi-me---? C-- î-- m----- C-m î-i m-r-e- -------------- Cum îţi merge? 0
Jeste li Vi iz Evrope? Ven------n----opa? V----- d-- E------ V-n-ţ- d-n E-r-p-? ------------------ Veniţi din Europa? 0
Jeste li Vi iz Amerike? V-n--i-d-- Am-r-c-? V----- d-- A------- V-n-ţ- d-n A-e-i-a- ------------------- Veniţi din America? 0
Jeste li Vi iz Azije? Ven--- d-n--sia? V----- d-- A---- V-n-ţ- d-n A-i-? ---------------- Veniţi din Asia? 0
U kojem hotelu ste smješteni? În--ar---otel-l-c----? Î- c--- h---- l------- Î- c-r- h-t-l l-c-i-i- ---------------------- În care hotel locuiţi? 0
Koliko dugo ste već ovdje? D- -â-d ---t-ţ- a---? D- c--- s------ a---- D- c-n- s-n-e-i a-c-? --------------------- De când sunteţi aici? 0
Koliko dugo ostajete? C-- r--â---i? C-- r-------- C-t r-m-n-ţ-? ------------- Cât rămâneţi? 0
Dopada li Vam se ovdje? Vă pl-ce---ci? V- p---- a---- V- p-a-e a-c-? -------------- Vă place aici? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? V--pe-r--e---co--ediu- --ci? V- p-------- c-------- a---- V- p-t-e-e-i c-n-e-i-l a-c-? ---------------------------- Vă petreceţi concediul aici? 0
Posjetite me jednom! Să m- vizita-i! S- m- v-------- S- m- v-z-t-ţ-! --------------- Să mă vizitaţi! 0
Ovo je moja adresa. Aici -s---adr--- -ea. A--- e--- a----- m--- A-c- e-t- a-r-s- m-a- --------------------- Aici este adresa mea. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? N--v-------ine? N- v---- m----- N- v-d-m m-i-e- --------------- Ne vedem mâine? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Îmi-p-r- -ău--da--de---a- p-----i. Î-- p--- r--- d-- d--- a- p------- Î-i p-r- r-u- d-r d-j- a- p-a-u-i- ---------------------------------- Îmi pare rău, dar deja am planuri. 0
Ćao! / Zbogom! Ce-u! C---- C-a-! ----- Ceau! 0
Doviđenja! La-r-v--ere! L- r-------- L- r-v-d-r-! ------------ La revedere! 0
Do uskoro! Pe-c-rân-! P- c------ P- c-r-n-! ---------- Pe curând! 0

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!