Knjiga fraza

bs U pošti   »   ro La poştă

59 [pedeset i devet]

U pošti

U pošti

59 [cincizeci şi nouă]

La poştă

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Gdje je najbliža pošta? Und- es----r---o-r-- -oş-ă? U--- e--- u--------- p----- U-d- e-t- u-m-t-a-e- p-ş-ă- --------------------------- Unde este următoarea poştă? 0
Je li daleko najbliža pošta? Es-e de--rte-p-n---a --mă-oar-a-po---? E--- d------ p--- l- u--------- p----- E-t- d-p-r-e p-n- l- u-m-t-a-e- p-ş-ă- -------------------------------------- Este departe până la următoarea poştă? 0
Gdje je najbliže poštansko sanduče? Un-e-e--e -rmăto-r----uti--p---al-? U--- e--- u--------- c---- p------- U-d- e-t- u-m-t-a-e- c-t-e p-ş-a-ă- ----------------------------------- Unde este următoarea cutie poştală? 0
Trebam nekoliko poštanskih markica. Am ne-o-- -----u- -imbre ------e. A- n----- d- d--- t----- p------- A- n-v-i- d- d-u- t-m-r- p-ş-a-e- --------------------------------- Am nevoie de două timbre poştale. 0
Za razglednicu i pismo. P-ntr- o -ede-e-ş--- -----oar-. P----- o v----- ş- o s--------- P-n-r- o v-d-r- ş- o s-r-s-a-e- ------------------------------- Pentru o vedere şi o scrisoare. 0
Kolika je poštarina za Ameriku? C-t cos-ă ta-a---ş-ală--entru -me-i--? C-- c---- t--- p------ p----- A------- C-t c-s-ă t-x- p-ş-a-ă p-n-r- A-e-i-a- -------------------------------------- Cât costă taxa poştală pentru America? 0
Koliko je težak paket? C---de --e- es-e-col-t--? C-- d- g--- e--- c------- C-t d- g-e- e-t- c-l-t-l- ------------------------- Cât de greu este coletul? 0
Mogu li ga poslati zračnom poštom? Pot--- î--tr--i--par --ion? P-- s- î- t----- p-- a----- P-t s- î- t-i-i- p-r a-i-n- --------------------------- Pot să îl trimit par avion? 0
Koliko dugo traje dok stigne? C-t---re-ză--ân--aj-----la----t--a--e? C-- d------ p--- a----- l- d---------- C-t d-r-a-ă p-n- a-u-g- l- d-s-i-a-i-? -------------------------------------- Cât durează până ajunge la destinaţie? 0
Gdje mogu telefonirati? De-u-de--o--da un----ef-n? D- u--- p-- d- u- t------- D- u-d- p-t d- u- t-l-f-n- -------------------------- De unde pot da un telefon? 0
Gdje je najbliža telefonska govornica? U-de --te-u--ăto---a------------fo-ică? U--- e--- u--------- c----- t---------- U-d- e-t- u-m-t-a-e- c-b-n- t-l-f-n-c-? --------------------------------------- Unde este următoarea cabină telefonică? 0
Imate li telefonske kartice? Av-ţi-car---e -e-t---f--? A---- c------ d- t------- A-e-i c-r-e-e d- t-l-f-n- ------------------------- Aveţi cartele de telefon? 0
Imate li telefonski imenik? Av-ţ- o carte-d- te-efon? A---- o c---- d- t------- A-e-i o c-r-e d- t-l-f-n- ------------------------- Aveţi o carte de telefon? 0
Znate li pozivni broj za Austriju? Ş-iţ--p--fixul--us-r--i? Ş---- p------- A-------- Ş-i-i p-e-i-u- A-s-r-e-? ------------------------ Ştiţi prefixul Austriei? 0
Momenat, pogledaću. U--mom-nt- c--t. U- m------ c---- U- m-m-n-, c-u-. ---------------- Un moment, caut. 0
Linija je uvijek zauzeta. L-n-a -s-e m-----ocu-a--. L---- e--- m---- o------- L-n-a e-t- m-r-u o-u-a-ă- ------------------------- Linia este mereu ocupată. 0
Koji ste broj birali? Ce---măr-aţ---o--at? C- n---- a-- f------ C- n-m-r a-i f-r-a-? -------------------- Ce număr aţi format? 0
Morate prvo birati nulu! Treb-ie să fo-m-ţi -a- -n--- --r-! T------ s- f------ m-- î---- z---- T-e-u-e s- f-r-a-i m-i î-t-i z-r-! ---------------------------------- Trebuie să formaţi mai întâi zero! 0

Osjećaji takođe govore različite jezike!

U svijetu se govori mnogo različitih jezika. Ne postoji nijedan univerzalan ljudski jezik. Međutim, što je s našom mimikom? Je li jezik emocija univerzalan? Ne, i ovdje postoje razlike! Dugo se smatralo da svi ljudi na isti način izražavaju osjećaje. Smatralo se da je mimika univerzalno rauzmljiva. Charles Darwin je vjerovao da su osjećaji za čovjeka od životne važnosti. Stoga su morali biti jednako razumljivi u svim kulturama. Međutim, nova istraživanja su došla do drugačijeg rezultata. Ona pokazuju da u jeziku emocija također postoje razlike. To znači da na našu mimiku utječe naša kultura. Stoga ljudi širom svijeta na različite načine pokazuju i tumače osjećaje. Naučnici razlikuju šest osnovnih emocija. To su radost, žalost, ljutnja, gađenje, strah i iznenađenje. Mimika Evropljana je drugačija od mimike Azijata. Takođe s istih lica čitaju druge stvari. To su potvrdili različiti eksperimenti. Ispitanicima su pritom bila prikazana lica na računalu. Ispitanici su trebali opisati što su pročitali na licima. Mnogo je razloga zašto se rezultati razlikuju. Osjećaji se u nekim kulturama otvorenije pokazuju nego u drugima. Intenzitet mimike stoga nema svugdje isto značenje. Pripadnici različitih kultura također obraćaju pažnju na druge stvari. Azijati se pri čitanju gesta lica koncentriraju na oči. Evropljani i Amerikanci, s druge strane, gledaju u usta. Međutim, postoji jedan izraz lica koji ima isto značenje u svim kulturama... To je ljubanz osmijeh!