Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   ro Transport public local

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [treizeci şi şase]

Transport public local

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? Und- es---s--ţi- d- auto-u-? U--- e--- s----- d- a------- U-d- e-t- s-a-i- d- a-t-b-z- ---------------------------- Unde este staţia de autobuz? 0
Koji autobus vozi u centar? Ca-e a-------m-rg- -n---nt--? C--- a------ m---- î- c------ C-r- a-t-b-z m-r-e î- c-n-r-? ----------------------------- Care autobuz merge în centru? 0
Koju liniju moram uzeti? C- --t- ---b----s- -r--z-? C- r--- t------ s- u---- ? C- r-t- t-e-u-e s- u-m-z ? -------------------------- Ce rută trebuie să urmez ? 0
Moram li presjedati? Trebuie să -chi-- a-t--uzul? T------ s- s----- a--------- T-e-u-e s- s-h-m- a-t-b-z-l- ---------------------------- Trebuie să schimb autobuzul? 0
Gdje moram presjesti? U-de--re-u---să sch------t--u--l? U--- t------ s- s----- a--------- U-d- t-e-u-e s- s-h-m- a-t-b-z-l- --------------------------------- Unde trebuie să schimb autobuzul? 0
Koliko košta karta? C-- -ost- ----i--t-de---l---ri-? C-- c---- u- b---- d- c--------- C-t c-s-ă u- b-l-t d- c-l-t-r-e- -------------------------------- Cât costă un bilet de călătorie? 0
Koliko stanica ima do centra? C-te staţii-sunt ---ă -n----t--? C--- s----- s--- p--- î- c------ C-t- s-a-i- s-n- p-n- î- c-n-r-? -------------------------------- Câte staţii sunt până în centru? 0
Morate ovdje izaći. Tr---i- să c-b--âţ--a---. T------ s- c------- a---- T-e-u-e s- c-b-r-ţ- a-c-. ------------------------- Trebuie să coborâţi aici. 0
Morate izaći nazad. Tre-uie s----b-râ-i----- -pa-e. T------ s- c------- p--- s----- T-e-u-e s- c-b-r-ţ- p-i- s-a-e- ------------------------------- Trebuie să coborâţi prin spate. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. U-măto-u-----r------e-în-5-min-te. U-------- m----- v--- î- 5 m------ U-m-t-r-l m-t-o- v-n- î- 5 m-n-t-. ---------------------------------- Următorul metrou vine în 5 minute. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Următor-l -r---ai-vin--î--10-mi---e. U-------- t------ v--- î- 1- m------ U-m-t-r-l t-a-v-i v-n- î- 1- m-n-t-. ------------------------------------ Următorul tramvai vine în 10 minute. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Ur-ăt-rul ---obuz v-ne--------i--te. U-------- a------ v--- î- 1- m------ U-m-t-r-l a-t-b-z v-n- î- 1- m-n-t-. ------------------------------------ Următorul autobuz vine în 15 minute. 0
Kada vozi zadnji metro? C-n-----acă ul-imul ----o-? C--- p----- u------ m------ C-n- p-e-c- u-t-m-l m-t-o-? --------------------------- Când pleacă ultimul metrou? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? C--d---e-c- -lt--u--t----a-? C--- p----- u------ t------- C-n- p-e-c- u-t-m-l t-a-v-i- ---------------------------- Când pleacă ultimul tramvai? 0
Kada vozi zadnji autobus? C-n- pl-a-ă-ul----l-aut---z? C--- p----- u------ a------- C-n- p-e-c- u-t-m-l a-t-b-z- ---------------------------- Când pleacă ultimul autobuz? 0
Imate li voznu kartu? Ave-i -- b---t-d- c------i-? A---- u- b---- d- c--------- A-e-i u- b-l-t d- c-l-t-r-e- ---------------------------- Aveţi un bilet de călătorie? 0
Voznu kartu? – Ne, nemam. Un -i--- -e că--tor----– Nu- n--am. U- b---- d- c--------- – N-- n- a-- U- b-l-t d- c-l-t-r-e- – N-, n- a-. ----------------------------------- Un bilet de călătorie? – Nu, nu am. 0
Onda morate platiti kaznu. Atun-i--re-u-e să --ătiţ- o am----. A----- t------ s- p------ o a------ A-u-c- t-e-u-e s- p-ă-i-i o a-e-d-. ----------------------------------- Atunci trebuie să plătiţi o amendă. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!