Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   ro Fructe şi alimente

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

15 [cincisprezece]

Fructe şi alimente

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Ja imam jagodu. E- a--o-c-p-un-. Eu am o căpşună. E- a- o c-p-u-ă- ---------------- Eu am o căpşună. 0
Ja imam kivi i lubenicu. Eu--m--n-ki---şi -- -ep-ne. Eu am un kiwi şi un pepene. E- a- u- k-w- ş- u- p-p-n-. --------------------------- Eu am un kiwi şi un pepene. 0
Ja imam narandžu i grejpfrut. Eu am-o-por-oc--- ş- un -r-pe--ui-. Eu am o portocală şi un grapefruit. E- a- o p-r-o-a-ă ş- u- g-a-e-r-i-. ----------------------------------- Eu am o portocală şi un grapefruit. 0
Ja imam jabuku i mango. Eu--m----măr ş--un-m--g-. Eu am un măr şi un mango. E- a- u- m-r ş- u- m-n-o- ------------------------- Eu am un măr şi un mango. 0
Ja imam bananu i ananas. Eu-am-- -----ă--i u- -n-n--. Eu am o banană şi un ananas. E- a- o b-n-n- ş- u- a-a-a-. ---------------------------- Eu am o banană şi un ananas. 0
Ja pravim voćnu salatu. E----c o sal-tă-d- ----te. Eu fac o salată de fructe. E- f-c o s-l-t- d- f-u-t-. -------------------------- Eu fac o salată de fructe. 0
Ja jedem tost. Eu m-n-n- o----n- p--j---. Eu mănânc o pâine prăjită. E- m-n-n- o p-i-e p-ă-i-ă- -------------------------- Eu mănânc o pâine prăjită. 0
Ja jedem tost s maslacem. Eu-mă-------pâ--- ----i---cu-u-t. Eu mănânc o pâine prăjită cu unt. E- m-n-n- o p-i-e p-ă-i-ă c- u-t- --------------------------------- Eu mănânc o pâine prăjită cu unt. 0
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. E---ănân- o pâi-e p----tă -u -nt-şi g--. Eu mănânc o pâine prăjită cu unt şi gem. E- m-n-n- o p-i-e p-ă-i-ă c- u-t ş- g-m- ---------------------------------------- Eu mănânc o pâine prăjită cu unt şi gem. 0
Ja jedem sendvič. Eu m-nân- un --n-v--. Eu mănânc un sandviş. E- m-n-n- u- s-n-v-ş- --------------------- Eu mănânc un sandviş. 0
Ja jedem sendvič s margarinom. Eu --n--------a-dv-ş----m-rg-rină. Eu mănânc un sandviş cu margarină. E- m-n-n- u- s-n-v-ş c- m-r-a-i-ă- ---------------------------------- Eu mănânc un sandviş cu margarină. 0
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. Eu -ă---- ---s--dv-- -- ----a-in--şi----i-. Eu mănânc un sandviş cu margarină şi roşii. E- m-n-n- u- s-n-v-ş c- m-r-a-i-ă ş- r-ş-i- ------------------------------------------- Eu mănânc un sandviş cu margarină şi roşii. 0
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. N-i -v-- --voi--de-p-in--şi--re-. Noi avem nevoie de pâine şi orez. N-i a-e- n-v-i- d- p-i-e ş- o-e-. --------------------------------- Noi avem nevoie de pâine şi orez. 0
Mi trebamo ribu i odreske. No------ ne--ie -- --şte ş---r-----ă. Noi avem nevoie de peşte şi friptură. N-i a-e- n-v-i- d- p-ş-e ş- f-i-t-r-. ------------------------------------- Noi avem nevoie de peşte şi friptură. 0
Mi trebamo picu i špagete. No- --em -e-o---de p--za şi-spag-ete. Noi avem nevoie de pizza şi spaghete. N-i a-e- n-v-i- d- p-z-a ş- s-a-h-t-. ------------------------------------- Noi avem nevoie de pizza şi spaghete. 0
Šta još trebamo? De--e m----v-- n-----? De ce mai avem nevoie? D- c- m-i a-e- n-v-i-? ---------------------- De ce mai avem nevoie? 0
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. Av-m-n-vo-- d- mo--ovi ---roşi- ---t---su-ă. Avem nevoie de morcovi şi roşii pentru supă. A-e- n-v-i- d- m-r-o-i ş- r-ş-i p-n-r- s-p-. -------------------------------------------- Avem nevoie de morcovi şi roşii pentru supă. 0
Gdje je supermarket? U-d--e-t--u- ---e-m-r---? Unde este un supermarket? U-d- e-t- u- s-p-r-a-k-t- ------------------------- Unde este un supermarket? 0

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!