Knjiga fraza

bs Razgledanje grada   »   sr Разгледање града

42 [četrdeset i dva]

Razgledanje grada

Razgledanje grada

42 [четрдесет и два]

42 [četrdeset i dva]

Разгледање града

[Razgledanje grada]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Da li je pijaca otvorena nedjeljom? Да л- j- п----- о------- н------? Да ли je пијаца отворена недељом? 0
D- l- j- p----- o------- n-------? Da l- j- p----- o------- n-------? Da li je pijaca otvorena nedeljom? D- l- j- p-j-c- o-v-r-n- n-d-l-o-? ---------------------------------?
Da li je sajam otvoren ponedjeljkom? Да л- ј- с---- о------ п---------? Да ли је сајам отворен понедељком? 0
D- l- j- s---- o------ p----------? Da l- j- s---- o------ p----------? Da li je sajam otvoren ponedeljkom? D- l- j- s-j-m o-v-r-n p-n-d-l-k-m? ----------------------------------?
Da li je izložba otvorena utorkom? Да л- ј- и------ о------- у------? Да ли је изложба отворена уторком? 0
D- l- j- i------ o------- u------? Da l- j- i------ o------- u------? Da li je izložba otvorena utorkom? D- l- j- i-l-ž-a o-v-r-n- u-o-k-m? ---------------------------------?
Da li je zoоloški vrt otvoren srijedom? Да л- ј- з------- в-- о------ с-----? Да ли је зоолошки врт отворен средом? 0
D- l- j- z------- v-- o------ s-----? Da l- j- z------- v-- o------ s-----? Da li je zoološki vrt otvoren sredom? D- l- j- z-o-o-k- v-t o-v-r-n s-e-o-? ------------------------------------?
Da li je muzej otvoren četvrtkom? Да л- ј- м---- о------ ч--------? Да ли је музеј отворен четвртком? 0
D- l- j- m---- o------ č--------? Da l- j- m---- o------ č--------? Da li je muzej otvoren četvrtkom? D- l- j- m-z-j o-v-r-n č-t-r-k-m? --------------------------------?
Da li je galerija otvorena petkom? Да л- ј- г------- о------- п-----? Да ли је галерија отворена петком? 0
D- l- j- g------- o------- p-----? Da l- j- g------- o------- p-----? Da li je galerija otvorena petkom? D- l- j- g-l-r-j- o-v-r-n- p-t-o-? ---------------------------------?
Smije li se fotografisati? Да л- с- с-- ф------------? Да ли се сме фотографисати? 0
D- l- s- s-- f------------? Da l- s- s-- f------------? Da li se sme fotografisati? D- l- s- s-e f-t-g-a-i-a-i? --------------------------?
Mora li se platiti ulaz? Мо-- л- с- п------ у---? Мора ли се платити улаз? 0
M--- l- s- p------ u---? Mo-- l- s- p------ u---? Mora li se platiti ulaz? M-r- l- s- p-a-i-i u-a-? -----------------------?
Koliko košta ulaz? Ко---- к---- у---? Колико кошта улаз? 0
K----- k---- u---? Ko---- k---- u---? Koliko košta ulaz? K-l-k- k-š-a u-a-? -----------------?
Ima li popust za grupe? Им- л- п----- з- г----? Има ли попуст за групе? 0
I-- l- p----- z- g----? Im- l- p----- z- g----? Ima li popust za grupe? I-a l- p-p-s- z- g-u-e? ----------------------?
Ima li popust za djecu? Им- л- п----- з- д---? Има ли попуст за децу? 0
I-- l- p----- z- d---? Im- l- p----- z- d---? Ima li popust za decu? I-a l- p-p-s- z- d-c-? ---------------------?
Ima li popust za studente? Им- л- п----- з- с-------? Има ли попуст за студенте? 0
I-- l- p----- z- s-------? Im- l- p----- z- s-------? Ima li popust za studente? I-a l- p-p-s- z- s-u-e-t-? -------------------------?
Kakva je to zgrada? Ка--- ј- т- з-----? Каква је то зграда? 0
K---- j- t- z-----? Ka--- j- t- z-----? Kakva je to zgrada? K-k-a j- t- z-r-d-? ------------------?
Koliko je stara ta zgrada? Ко---- ј- с---- т- з-----? Колико је стара та зграда? 0
K----- j- s---- t- z-----? Ko---- j- s---- t- z-----? Koliko je stara ta zgrada? K-l-k- j- s-a-a t- z-r-d-? -------------------------?
Tko je sagradio tu zgradu? Тк- ј- с------- т- з-----? Тко је саградио ту зграду? 0
T-- j- s------- t- z-----? Tk- j- s------- t- z-----? Tko je sagradio tu zgradu? T-o j- s-g-a-i- t- z-r-d-? -------------------------?
Ja se interesujem za arhitekturu. Ја с- и---------- з- а----------. Ја се интересујем за архитектуру. 0
J- s- i---------- z- a----------. Ja s- i---------- z- a----------. Ja se interesujem za arhitekturu. J- s- i-t-r-s-j-m z- a-h-t-k-u-u. --------------------------------.
Ja se interesujem za umjetnost. Ја с- и---------- з- у-------. Ја се интересујем за уметност. 0
J- s- i---------- z- u-------. Ja s- i---------- z- u-------. Ja se interesujem za umetnost. J- s- i-t-r-s-j-m z- u-e-n-s-. -----------------------------.
Ja se interesujem za slikarstvo. Ја с- и---------- з- с---------. Ја се интересујем за сликарство. 0
J- s- i---------- z- s---------. Ja s- i---------- z- s---------. Ja se interesujem za slikarstvo. J- s- i-t-r-s-j-m z- s-i-a-s-v-. -------------------------------.

Brzi jezici, spori jezici

Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika. No svi imaju istu funkciju. Oni nam pomažu u razmjeni informacija. To se u svakom jeziku odvija na različit način. Jer svaki jezik ima svoja pravila. Brzina kojom govorimo se takođe razlikuje. Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima. Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika. Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici. Rezultat je bio nedvosmislen. Japanski i španski spadaju u najbrže jezike. U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi. Kinezi govore znatno sporije. Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova. Brzina zavisi od složenosti slogova. Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže. Njemački jezik se, na primjer, sastoji od 3 zvuka po slogu. Stoga se relativno sporo govori. Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija. Upravo suprotno! U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija. Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja. S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi. Engleski slogovi takođe sadrže puno informacija. Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti! To znači da ko sporije priča, više toga kaže. Dok je onom ko brzo govori potrebno puno više riječi. Na kraju svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Da li ste to znali?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je maternji jezik oko 2 miliona ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Mađarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih dijalekata. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo historijskih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili veoma otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!