Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   ro Trecut 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [optzeci şi unu]

Trecut 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
pisati a s---e a s---- a s-r-e ------- a scrie 0
On je napisao pismo. El-sc-ia-----ri-o---. E- s---- o s--------- E- s-r-a o s-r-s-a-e- --------------------- El scria o scrisoare. 0
A ona je napisala razglednicu. Ş--ea-sc-ia-o vede-e. Ş- e- s---- o v------ Ş- e- s-r-a o v-d-r-. --------------------- Şi ea scria o vedere. 0
čitati a -i-i a c--- a c-t- ------ a citi 0
On je čitao ilustrovani časopis. E- c--e- o il-st---ă. E- c---- o i--------- E- c-t-a o i-u-t-a-ă- --------------------- El citea o ilustrată. 0
A ona je čitala knjigu. Ş- -a citea----ar-e. Ş- e- c---- o c----- Ş- e- c-t-a o c-r-e- -------------------- Şi ea citea o carte. 0
uzeti a--ua a l-- a l-a ----- a lua 0
On je uzeo cigaretu. E--a -u-t ----g--ă. E- a l--- o ţ------ E- a l-a- o ţ-g-r-. ------------------- El a luat o ţigară. 0
Ona je uzela komad čokolade. Ea-- l-a- o--u---ă de----c---tă. E- a l--- o b----- d- c--------- E- a l-a- o b-c-t- d- c-o-o-a-ă- -------------------------------- Ea a luat o bucată de ciocolată. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. E- e---i-f---l--da- -- -r- --d--ă. E- e-- i------- d-- e- e-- f------ E- e-a i-f-d-l- d-r e- e-a f-d-l-. ---------------------------------- El era infidel, dar ea era fidelă. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. E- era-l-n--- --- -a-e-- -ar--că. E- e-- l----- d-- e- e-- h------- E- e-a l-n-ş- d-r e- e-a h-r-i-ă- --------------------------------- El era leneş, dar ea era harnică. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. E- era-săra-, -a---a era ---a-ă. E- e-- s----- d-- e- e-- b------ E- e-a s-r-c- d-r e- e-a b-g-t-. -------------------------------- El era sărac, dar ea era bogată. 0
On nije imao novca, već dugove. El ---- a--- ba-i,-c- d-tori-. E- n- a a--- b---- c- d------- E- n- a a-u- b-n-, c- d-t-r-i- ------------------------------ El nu a avut bani, ci datorii. 0
On nije imao sreće, već peh. E- n- ---------r--- -i-g----o-. E- n- a a--- n----- c- g------- E- n- a a-u- n-r-c- c- g-i-i-n- ------------------------------- El nu a avut noroc, ci ghinion. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. E- nu-a--v-t -u-ce-, -i ------es. E- n- a a--- s------ c- i-------- E- n- a a-u- s-c-e-, c- i-s-c-e-. --------------------------------- El nu a avut succes, ci insucces. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. E- n- - -ost-m-l--mit- c- ne--l----t. E- n- a f--- m-------- c- n---------- E- n- a f-s- m-l-u-i-, c- n-m-l-u-i-. ------------------------------------- El nu a fost mulţumit, ci nemulţumit. 0
On nije bio sretan, već nesretan. El n- a-f-st-feri--t- -i--e-e-i---. E- n- a f--- f------- c- n--------- E- n- a f-s- f-r-c-t- c- n-f-r-c-t- ----------------------------------- El nu a fost fericit, ci nefericit. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. El--u-- fos--s-m--t-c---i--nt--at-c. E- n- a f--- s-------- c- a--------- E- n- a f-s- s-m-a-i-, c- a-t-p-t-c- ------------------------------------ El nu a fost simpatic, ci antipatic. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...