Knjiga fraza

bs Raditi   »   ro Muncă

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [cincizeci şi cinci]

Muncă

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Šta ste po zanimanju? Ce f----- p----------? Ce faceţi profesional? 0
Moj muž je po zanimanju doktor. So--- m-- e--- d- p------- m----. Soţul meu este de profesie medic. 0
Ja radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Eu l----- c- j------- d- n---- c- ş- a-------- m-------. Eu lucrez cu jumătate de normă ca şi asistentă medicală. 0
Uskoro ćemo dobiti penziju. În c----- v-- p---- p-----. În curând vom primi pensie. 0
Ali su porezi visoki. Da- i--------- s--- m---. Dar impozitele sunt mari. 0
I zdravstveno osiguranje je visoko. Şi a--------- m------- e--- s-----. Şi asigurarea medicală este scumpă. 0
Šta želiš jednom postati? Ce v--- s- d---- o----? Ce vrei să devii odată? 0
Ja želim postati inženjer. Vr--- s- d---- i------. Vreau să devin inginer. 0
Želim studirati na univerzitetu. Vr--- s- s------ l- u-----------. Vreau să studiez la universitate. 0
Ja sam pripravnik. Eu s--- p---------. Eu sunt practicant. 0
Ja ne zarađujem mnogo. Nu c----- m---. Nu câştig mult. 0
Odrađujem pripravnički staž u inostranstvu. Fa- p------- î- s----------. Fac practică în străinătate. 0
Ovo je moj šef. Ac---- e--- ş---- m--. Acesta este şeful meu. 0
Imam drage kolege. Am c----- d------. Am colegi drăguţi. 0
U podne idemo uvijek u kantinu. La p---- m----- î---------- l- c------. La prânz mergem întotdeauna la cantină. 0
Ja tražim radno mjesto. Ca-- u- p---. Caut un post. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Su-- d--- d- u- a- ş----. Sunt deja de un an şomer. 0
U ovoj zemlji ima puno nezaposlenih. În ţ--- a--- s--- p--- m---- ş-----. În ţara asta sunt prea mulţi şomeri. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog za to leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?