Knjiga fraza

bs Veznici 3   »   ro Conjuncţii 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [nouăzeci şi şase]

Conjuncţii 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Ja ustajem čim budilnik zazvoni. Mă t------ i------ c- s--- c----- d----------. Mă trezesc imediat ce sună ceasul deşteptător. 0
Ja postajem umoran čim trebam učiti. Ob----- i------ c- t------ s- î----. Obosesc imediat ce trebuie să învăţ. 0
Ja prestajem raditi čim napunim 60. În----- s- m-- l----- i------ c- a- î------- 60 d- a--. Încetez să mai lucrez imediat ce am împlinit 60 de ani. 0
Kada ćete nazvati? Câ-- s-----? Când sunaţi? 0
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. Im----- c- a- u- m----- d- t---. Imediat ce am un moment de timp. 0
On će zvati čim bude imao nešto vremena. El s--- i------ c- a-- p---- t---. El sună imediat ce are puţin timp. 0
Koliko dugo ćete raditi? Câ- t--- v--- l----? Cât timp veţi lucra? 0
Radit ću dok budem mogao / mogla. Vo- l---- a---- t--- c-- p--. Voi lucra atâta timp cât pot. 0
Ja ću raditi dok budem zdrav / zdrava. Vo- l---- a---- t--- c-- s--- s------. Voi lucra atâta timp cât sunt sănătos. 0
On leži u krevetu umjesto da radi. El s-- î- p-- î- l-- s- l------. El stă în pat în loc să lucreze. 0
Ona čita novine umjesto da kuha. Ea c------ z----- î- l-- s- g-------. Ea citeşte ziarul în loc să gătească. 0
On sjedi u gostionici umjesto da ide kući. St- î- c-------- î- l-- s- m----- a----. Stă în cârciumă, în loc să meargă acasă. 0
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. Di- c--- ş---- l-------- a---. Din câte ştiu, locuieşte aici. 0
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. Di- c--- ş---- s---- l-- e--- b------. Din câte ştiu, soţia lui este bolnavă. 0
Koliko ja znam, on je nezaposlen. Di- c--- ş---- e--- ş----. Din câte ştiu, este şomer. 0
Ja sam prespavao, inače bih bio tačan. Nu m--- t----- l- t---- a----- a- f- f--- p-------. Nu m-am trezit la timp, altfel aş fi fost punctual. 0
Ja sam propustio autobus, inače bih bio tačan. Am p------ a--------- a----- a- f- f--- p-------. Am pierdut autobuzul, altfel aş fi fost punctual. 0
Ja nisam našao put, inače bih bio tačan. Nu a- g---- d------ a----- a- f- f--- p-------. Nu am găsit drumul, altfel aş fi fost punctual. 0

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu da računa. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi takođe nisu razumjeli. Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!