Zbirka izraza

hr Sastanak   »   es Compromiso / Cita

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [veinticuatro]

Compromiso / Cita

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski španjolski igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? ¿--s-perd--- ---au--b--?-- ¿T- ---- -- -ut--ú- -a-.)? ¿--- p------ e- a------- / ¿-- d--- e- a------ (----- ¿-a- p-r-i-o e- a-t-b-s- / ¿-e d-j- e- a-t-b-s (-m-)- ----------------------------------------------------- ¿Has perdido el autobús? / ¿Te dejó el autobús (am.)?
Čekao / Čekala sam te pola sata. Te es---é--o----di-----a. T- e----- p-- m---- h---- T- e-p-r- p-r m-d-a h-r-. ------------------------- Te esperé por media hora.
Nemaš mobitel kod sebe? ¿-o---ene- ---i----celu--r (am.-? ¿-- t----- m---- / c------ (----- ¿-o t-e-e- m-v-l / c-l-l-r (-m-)- --------------------------------- ¿No tienes móvil / celular (am.)?
Sljedeći put budi točan! ¡Sé---n-ual l--p---i-a-v--! ¡-- p------ l- p------ v--- ¡-é p-n-u-l l- p-ó-i-a v-z- --------------------------- ¡Sé puntual la próxima vez!
Sljedeći put uzmi taksi! ¡--ma -- t-xi-l- ----im----z! ¡---- u- t--- l- p------ v--- ¡-o-a u- t-x- l- p-ó-i-a v-z- ----------------------------- ¡Toma un taxi la próxima vez!
Sljedeći put ponesi kišobran! ¡---próx-m- ve- ll--a--- -ara-----c-nti-o! ¡-- p------ v-- l---- u- p------- c------- ¡-a p-ó-i-a v-z l-e-a u- p-r-g-a- c-n-i-o- ------------------------------------------ ¡La próxima vez lleva un paraguas contigo!
Sutra imam slobodno. M----a--e--o -----a ----e. M----- t---- e- d-- l----- M-ñ-n- t-n-o e- d-a l-b-e- -------------------------- Mañana tengo el día libre.
Hoćemo li se sutra sastati? ¿-u--r-s que---s en-o-tr-m--------a? ¿------- q-- n-- e---------- m------ ¿-u-e-e- q-e n-s e-c-n-r-m-s m-ñ-n-? ------------------------------------ ¿Quieres que nos encontremos mañana?
Žao mi je, sutra ne mogu. Lo----nto- ---- no--od----añan-. L- s------ p--- n- p---- m------ L- s-e-t-, p-r- n- p-d-é m-ñ-n-. -------------------------------- Lo siento, pero no podré mañana.
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? ¿-a---------l-ú--pla--pa-a est- f----e --ma-a? ¿-- t----- a---- p--- p--- e--- f-- d- s------ ¿-a t-e-e- a-g-n p-a- p-r- e-t- f-n d- s-m-n-? ---------------------------------------------- ¿Ya tienes algún plan para este fin de semana?
Ili imaš već dogovoren sastanak? ¿- ya--- -o-p-o-e--s----ar- al-o? ¿- y- t- c------------ p--- a---- ¿- y- t- c-m-r-m-t-s-e p-r- a-g-? --------------------------------- ¿O ya te comprometiste para algo?
Predlažem da se nađemo za vikend. (-o- -ug--ro-qu- nos enco------s-d--a-te -- f-n--- -e-a-a. (--- s------ q-- n-- e---------- d------ e- f-- d- s------ (-o- s-g-e-o q-e n-s e-c-n-r-m-s d-r-n-e e- f-n d- s-m-n-. ---------------------------------------------------------- (Yo) sugiero que nos encontremos durante el fin de semana.
Hoćemo li na piknik? ¿-ui--e--q-- h--am-- -- ----i-? ¿------- q-- h------ u- p------ ¿-u-e-e- q-e h-g-m-s u- p-c-i-? ------------------------------- ¿Quieres que hagamos un picnic?
Hoćemo li se odvesti do plaže? ¿Q-iere----e-----m---- l--pla--? ¿------- q-- v------ a l- p----- ¿-u-e-e- q-e v-y-m-s a l- p-a-a- -------------------------------- ¿Quieres que vayamos a la playa?
Hoćemo li ići u planine? ¿Q-i-r-- qu- vay---s-a-l- m-nta--? ¿------- q-- v------ a l- m------- ¿-u-e-e- q-e v-y-m-s a l- m-n-a-a- ---------------------------------- ¿Quieres que vayamos a la montaña?
Doći ću po tebe u ured. T- r-c--o -n t--o--cina. T- r----- e- t- o------- T- r-c-j- e- t- o-i-i-a- ------------------------ Te recojo en tu oficina.
Doći ću po tebe doma. Te-r--ojo--n -u--as-. T- r----- e- t- c---- T- r-c-j- e- t- c-s-. --------------------- Te recojo en tu casa.
Doći ću po tebe na autobusnu stanicu. T--re---- e---a-p-ra-a--- ---ob-s. T- r----- e- l- p----- d- a------- T- r-c-j- e- l- p-r-d- d- a-t-b-s- ---------------------------------- Te recojo en la parada de autobús.

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je mukotrpno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Veselite se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je najprije koncentrirati se na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sustav koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu ovjesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite stanku ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji također vole učiti jezike. Nikad nemojte zasebno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovito ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakirati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Dali si znao?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Znanost nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičnoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova točnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.