Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   en Seasons and Weather

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [sixteen]

Seasons and Weather

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (UK) igra Više
Ovo su godišnja doba: Thes--a-- -h- seas-n-: T____ a__ t__ s_______ T-e-e a-e t-e s-a-o-s- ---------------------- These are the seasons: 0
Proljeće, ljeto, Sprin-- summ-r, S______ s______ S-r-n-, s-m-e-, --------------- Spring, summer, 0
jesen i zima. a---m- - ---- ----------w-nte-. a_____ / f___ (____ a__ w______ a-t-m- / f-l- (-m-) a-d w-n-e-. ------------------------------- autumn / fall (am.) and winter. 0
Ljeto je vruće. The ------ is-wa--. T__ s_____ i_ w____ T-e s-m-e- i- w-r-. ------------------- The summer is warm. 0
Ljeti sija sunce. T-e s-- s--n-s-in s--mer. T__ s__ s_____ i_ s______ T-e s-n s-i-e- i- s-m-e-. ------------------------- The sun shines in summer. 0
Ljeti rado idemo šetati. We li----o go-f-r-a -al---n---mm--. W_ l___ t_ g_ f__ a w___ i_ s______ W- l-k- t- g- f-r a w-l- i- s-m-e-. ----------------------------------- We like to go for a walk in summer. 0
Zima je hladna. Th--wi--e---s co--. T__ w_____ i_ c____ T-e w-n-e- i- c-l-. ------------------- The winter is cold. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. I- -n--s -r-ra---------nt-r. I_ s____ o_ r____ i_ w______ I- s-o-s o- r-i-s i- w-n-e-. ---------------------------- It snows or rains in winter. 0
Zimi rado ostajemo doma. We--ik- -o--t-- h--e-i-------r. W_ l___ t_ s___ h___ i_ w______ W- l-k- t- s-a- h-m- i- w-n-e-. ------------------------------- We like to stay home in winter. 0
Hladno je. I- i- -ol-. I_ i_ c____ I- i- c-l-. ----------- It is cold. 0
Pada kiša. I- i- rai-ing. I_ i_ r_______ I- i- r-i-i-g- -------------- It is raining. 0
Vjetrovito je. It -- -----. I_ i_ w_____ I- i- w-n-y- ------------ It is windy. 0
Toplo je. It-is w---. I_ i_ w____ I- i- w-r-. ----------- It is warm. 0
Sunčano je. It----s-n--. I_ i_ s_____ I- i- s-n-y- ------------ It is sunny. 0
Vedro je. It-i- --eas--t. I_ i_ p________ I- i- p-e-s-n-. --------------- It is pleasant. 0
Kakvo je vrijeme danas? W-a-----t----e--her lik- to-a-? W___ i_ t__ w______ l___ t_____ W-a- i- t-e w-a-h-r l-k- t-d-y- ------------------------------- What is the weather like today? 0
Danas je hladno. I- i- --ld-t---y. I_ i_ c___ t_____ I- i- c-l- t-d-y- ----------------- It is cold today. 0
Danas je toplo. I-----w--m-to-ay. I_ i_ w___ t_____ I- i- w-r- t-d-y- ----------------- It is warm today. 0

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...