Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   es Pretérito 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ochenta y uno]

Pretérito 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski španjolski igra Više
pisati e-crib-r e------- e-c-i-i- -------- escribir
On je napisao pismo. Él esc--bió--na -ar-a. É- e------- u-- c----- É- e-c-i-i- u-a c-r-a- ---------------------- Él escribió una carta.
A ona je napisala razglednicu. Y-------s---bió-u-a po-t--. Y e--- e------- u-- p------ Y e-l- e-c-i-i- u-a p-s-a-. --------------------------- Y ella escribió una postal.
čitati le-r l--- l-e- ---- leer
On je čitao ilustrirani časopis. Él l-y--un---ev-sta. É- l--- u-- r------- É- l-y- u-a r-v-s-a- -------------------- Él leyó una revista.
A ona je čitala knjigu. Y--l-a -e-- u- -ib-o. Y e--- l--- u- l----- Y e-l- l-y- u- l-b-o- --------------------- Y ella leyó un libro.
uzeti co--- - t-m-----g--ra--(-m.) c---- / t----- a------ (---- c-g-r / t-m-r- a-a-r-r (-m-) ---------------------------- coger / tomar, agarrar (am.)
On je uzeo cigaretu. Él---g----n c--a-r--lo. É- c---- u- c---------- É- c-g-ó u- c-g-r-i-l-. ----------------------- Él cogió un cigarrillo.
Ona je uzela komad čokolade. E--a ----ó un-t--z- de ch--olat-. E--- c---- u- t---- d- c--------- E-l- c-g-ó u- t-o-o d- c-o-o-a-e- --------------------------------- Ella cogió un trozo de chocolate.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Él -----nfi-l--p-ro ------r- fi-l. É- e-- i------ p--- e--- e-- f---- É- e-a i-f-e-, p-r- e-l- e-a f-e-. ---------------------------------- Él era infiel, pero ella era fiel.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. É- e-a--n h-l-azán---e-- el-a--r--t--b--a----. É- e-- u- h-------- p--- e--- e-- t----------- É- e-a u- h-l-a-á-, p-r- e-l- e-a t-a-a-a-o-a- ---------------------------------------------- Él era un holgazán, pero ella era trabajadora.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Él --- -ob--,-pero------e-- -i-a. É- e-- p----- p--- e--- e-- r---- É- e-a p-b-e- p-r- e-l- e-a r-c-. --------------------------------- Él era pobre, pero ella era rica.
On nije imao novaca, nego dugove. Él -o-t--í- di--ro,-si-- -e-d--. É- n- t---- d------ s--- d------ É- n- t-n-a d-n-r-, s-n- d-u-a-. -------------------------------- Él no tenía dinero, sino deudas.
On nije imao sreće, nego peh. Él -- --n-a -u--a---erte- -in--mala-su-r-e. É- n- t---- b---- s------ s--- m--- s------ É- n- t-n-a b-e-a s-e-t-, s-n- m-l- s-e-t-. ------------------------------------------- Él no tenía buena suerte, sino mala suerte.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Él ---te----éxit-s- si---f---a---. É- n- t---- é------ s--- f-------- É- n- t-n-a é-i-o-, s-n- f-a-a-o-. ---------------------------------- Él no tenía éxitos, sino fracasos.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. É- n----t--a----i-f-c--,---no-insa--sf----. É- n- e----- s---------- s--- i------------ É- n- e-t-b- s-t-s-e-h-, s-n- i-s-t-s-e-h-. ------------------------------------------- Él no estaba satisfecho, sino insatisfecho.
On nije bio sretan, nego nesretan. É--no---- f-l--,-s--o inf--iz. É- n- e-- f----- s--- i------- É- n- e-a f-l-z- s-n- i-f-l-z- ------------------------------ Él no era feliz, sino infeliz.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. É- -- e----im--ti--- ---o-a-t--á---o. É- n- e-- s--------- s--- a---------- É- n- e-a s-m-á-i-o- s-n- a-t-p-t-c-. ------------------------------------- Él no era simpático, sino antipático.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...