Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   en To like something

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [seventy]

To like something

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (UK) igra Više
Želite li pušiti? Wo-----ou---k--to-s-ok-? W____ y__ l___ t_ s_____ W-u-d y-u l-k- t- s-o-e- ------------------------ Would you like to smoke? 0
Želite li plesati? W---d --u li-e t- da---? W____ y__ l___ t_ d_____ W-u-d y-u l-k- t- d-n-e- ------------------------ Would you like to dance? 0
Želite li se šetati? Wou-- -o-----e--o-g- --- ---alk? W____ y__ l___ t_ g_ f__ a w____ W-u-d y-u l-k- t- g- f-r a w-l-? -------------------------------- Would you like to go for a walk? 0
Želim pušiti. I w---d-l--e-to-smoke. I w____ l___ t_ s_____ I w-u-d l-k- t- s-o-e- ---------------------- I would like to smoke. 0
Želiš li cigaretu? W---d y----ike a ---arette? W____ y__ l___ a c_________ W-u-d y-u l-k- a c-g-r-t-e- --------------------------- Would you like a cigarette? 0
On želi vatru. H- wa-t- - ----t. H_ w____ a l_____ H- w-n-s a l-g-t- ----------------- He wants a light. 0
Želim nešto piti. I--a-- ------n- -o---hi--. I w___ t_ d____ s_________ I w-n- t- d-i-k s-m-t-i-g- -------------------------- I want to drink something. 0
Želim nešto jesti. I--a-t----eat -o-e-h---. I w___ t_ e__ s_________ I w-n- t- e-t s-m-t-i-g- ------------------------ I want to eat something. 0
Želim se malo odmoriti. I-w-n- t-----ax a-li---e. I w___ t_ r____ a l______ I w-n- t- r-l-x a l-t-l-. ------------------------- I want to relax a little. 0
Želim Vas nešto pitati. I-w--- ------ --------th---. I w___ t_ a__ y__ s_________ I w-n- t- a-k y-u s-m-t-i-g- ---------------------------- I want to ask you something. 0
Želim Vas nešto zamoliti. I -ant-t- --- yo- f-r--omet--ng. I w___ t_ a__ y__ f__ s_________ I w-n- t- a-k y-u f-r s-m-t-i-g- -------------------------------- I want to ask you for something. 0
Želim Vas na nešto pozvati. I -an--to -r-at-you -o-som----n-. I w___ t_ t____ y__ t_ s_________ I w-n- t- t-e-t y-u t- s-m-t-i-g- --------------------------------- I want to treat you to something. 0
Šta želite, molim? Wh-t woul---o------? W___ w____ y__ l____ W-a- w-u-d y-u l-k-? -------------------- What would you like? 0
Želite li kavu? Wo-ld yo- like a-------? W____ y__ l___ a c______ W-u-d y-u l-k- a c-f-e-? ------------------------ Would you like a coffee? 0
Ili želite radije čaj? Or -----u--refer-- --a? O_ d_ y__ p_____ a t___ O- d- y-u p-e-e- a t-a- ----------------------- Or do you prefer a tea? 0
Želimo se voziti kući. We---nt to-dr----h-m-. W_ w___ t_ d____ h____ W- w-n- t- d-i-e h-m-. ---------------------- We want to drive home. 0
Želite li taksi? Do -ou-want ---a-i? D_ y__ w___ a t____ D- y-u w-n- a t-x-? ------------------- Do you want a taxi? 0
Oni žele telefonirati. T--y -a-- -- mak--a ca--. T___ w___ t_ m___ a c____ T-e- w-n- t- m-k- a c-l-. ------------------------- They want to make a call. 0

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.