Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   cs Dny v týdnu

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [devět]

Dny v týdnu

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Ponedjeljak pon-ě-í pondělí p-n-ě-í ------- pondělí 0
Utorak út--ý úterý ú-e-ý ----- úterý 0
Srijeda s---da středa s-ř-d- ------ středa 0
Četvrtak č-vr--k čtvrtek č-v-t-k ------- čtvrtek 0
Petak p--ek pátek p-t-k ----- pátek 0
Subota sobo-a sobota s-b-t- ------ sobota 0
Nedjelja n--ěle neděle n-d-l- ------ neděle 0
Sedmica t-den týden t-d-n ----- týden 0
od ponedjeljka do nedjelje o--p-nd----d- ne--le od pondělí do neděle o- p-n-ě-í d- n-d-l- -------------------- od pondělí do neděle 0
Prvi dan je ponedjeljak. Pr-ní --n-j--pond--í. První den je pondělí. P-v-í d-n j- p-n-ě-í- --------------------- První den je pondělí. 0
Drugi dan je utorak. D-u-----n -- ú-e--. Druhý den je úterý. D-u-ý d-n j- ú-e-ý- ------------------- Druhý den je úterý. 0
Treći dan je srijeda. T-et- den je ---eda. Třetí den je středa. T-e-í d-n j- s-ř-d-. -------------------- Třetí den je středa. 0
Četvrti dan je četvrtak. Č--r-ý--en-je---v-t--. Čtvrtý den je čtvrtek. Č-v-t- d-n j- č-v-t-k- ---------------------- Čtvrtý den je čtvrtek. 0
Peti dan je petak. P--ý -en -- pátek. Pátý den je pátek. P-t- d-n j- p-t-k- ------------------ Pátý den je pátek. 0
Šesti dan je subota. Š--t- den j--so----. Šestý den je sobota. Š-s-ý d-n j- s-b-t-. -------------------- Šestý den je sobota. 0
Sedmi dan je nedjelja. S------e- je neděl-. Sedmý den je neděle. S-d-ý d-n j- n-d-l-. -------------------- Sedmý den je neděle. 0
Sedmica ima sedam dana. Tý-e---- se-m ---. Týden má sedm dní. T-d-n m- s-d- d-í- ------------------ Týden má sedm dní. 0
Mi radimo samo pet dana. Pr----em--je--p------. Pracujeme jen pět dní. P-a-u-e-e j-n p-t d-í- ---------------------- Pracujeme jen pět dní. 0

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!