Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   kk Days of the week

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [тоғыз]

9 [toğız]

Days of the week

[Apta künderi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ponedjeljak Дүйс-нбі Д------- Д-й-е-б- -------- Дүйсенбі 0
Dü--e-bi D------- D-y-e-b- -------- Düysenbi
Utorak Се-с--бі С------- С-й-е-б- -------- Сейсенбі 0
S-y-enbi S------- S-y-e-b- -------- Seysenbi
Srijeda Сәр-енбі С------- С-р-е-б- -------- Сәрсенбі 0
S---e--i S------- S-r-e-b- -------- Särsenbi
Četvrtak Бей-е-бі Б------- Б-й-е-б- -------- Бейсенбі 0
B-y---bi B------- B-y-e-b- -------- Beysenbi
Petak Ж-ма Ж--- Ж-м- ---- Жұма 0
Juma J--- J-m- ---- Juma
Subota Се--і С---- С-н-і ----- Сенбі 0
S---i S---- S-n-i ----- Senbi
Nedjelja Ж-к-е--і Ж------- Ж-к-е-б- -------- Жексенбі 0
J------i J------- J-k-e-b- -------- Jeksenbi
Sedmica Апта А--- А-т- ---- Апта 0
A--a A--- A-t- ---- Apta
od ponedjeljka do nedjelje Дүйс-н--ден ---с-нбі-е ---ін Д---------- ж--------- д---- Д-й-е-б-д-н ж-к-е-б-г- д-й-н ---------------------------- Дүйсенбіден жексенбіге дейін 0
Dü----biden j-ks---i----e--n D---------- j--------- d---- D-y-e-b-d-n j-k-e-b-g- d-y-n ---------------------------- Düysenbiden jeksenbige deyin
Prvi dan je ponedjeljak. Бір-н-і -үн----ү-се-б-. Б------ к-- – д-------- Б-р-н-і к-н – д-й-е-б-. ----------------------- Бірінші күн – дүйсенбі. 0
Birinş- ----– düy--nbi. B------ k-- – d-------- B-r-n-i k-n – d-y-e-b-. ----------------------- Birinşi kün – düysenbi.
Drugi dan je utorak. Е---ш---үн -----сенбі. Е----- к-- – с-------- Е-і-ш- к-н – с-й-е-б-. ---------------------- Екінші күн – сейсенбі. 0
Ekinşi --n-–-sey---bi. E----- k-- – s-------- E-i-ş- k-n – s-y-e-b-. ---------------------- Ekinşi kün – seysenbi.
Treći dan je srijeda. Үш---- --- ---әрсенб-. Ү----- к-- – с-------- Ү-і-ш- к-н – с-р-е-б-. ---------------------- Үшінші күн – сәрсенбі. 0
Ü-inş----- ---ä---n--. Ü----- k-- – s-------- Ü-i-ş- k-n – s-r-e-b-. ---------------------- Üşinşi kün – särsenbi.
Četvrti dan je četvrtak. Т--т-----кү- - бей-ен--. Т------- к-- – б-------- Т-р-і-ш- к-н – б-й-е-б-. ------------------------ Төртінші күн – бейсенбі. 0
Tö----ş--k-- –----s--b-. T------- k-- – b-------- T-r-i-ş- k-n – b-y-e-b-. ------------------------ Törtinşi kün – beysenbi.
Peti dan je petak. Б---нші -үн – ж---. Б------ к-- – ж---- Б-с-н-і к-н – ж-м-. ------------------- Бесінші күн – жұма. 0
Be-i--- -ün ------. B------ k-- – j---- B-s-n-i k-n – j-m-. ------------------- Besinşi kün – juma.
Šesti dan je subota. Ал-ы--- кү--- сен-і. А------ к-- – с----- А-т-н-ы к-н – с-н-і- -------------------- Алтыншы күн – сенбі. 0
A--ı--- k-n – -e-bi. A------ k-- – s----- A-t-n-ı k-n – s-n-i- -------------------- Altınşı kün – senbi.
Sedmi dan je nedjelja. Ж-т---і --н – ж-к-енбі. Ж------ к-- – ж-------- Ж-т-н-і к-н – ж-к-е-б-. ----------------------- Жетінші күн – жексенбі. 0
J--i-ş- k-n - j--senb-. J------ k-- – j-------- J-t-n-i k-n – j-k-e-b-. ----------------------- Jetinşi kün – jeksenbi.
Sedmica ima sedam dana. Апт----ж-ті--үн -а-. А----- ж--- к-- б--- А-т-д- ж-т- к-н б-р- -------------------- Аптада жеті күн бар. 0
Apta-a --ti-k-n b--. A----- j--- k-- b--- A-t-d- j-t- k-n b-r- -------------------- Aptada jeti kün bar.
Mi radimo samo pet dana. Біз т-к--е- --н-жұм-- --тейм--. Б-- т-- б-- к-- ж---- і-------- Б-з т-к б-с к-н ж-м-с і-т-й-і-. ------------------------------- Біз тек бес күн жұмыс істейміз. 0
B-z -e- -es --n--u--s----e-miz. B-- t-- b-- k-- j---- i-------- B-z t-k b-s k-n j-m-s i-t-y-i-. ------------------------------- Biz tek bes kün jumıs isteymiz.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!