Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   bg Дните на седмицата

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [девет]

9 [devet]

Дните на седмицата

[Dnite na sedmitsata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ponedjeljak п-н-д-лник п--------- п-н-д-л-и- ---------- понеделник 0
po-ede-n-k p--------- p-n-d-l-i- ---------- ponedelnik
Utorak в--рник в------ в-о-н-к ------- вторник 0
vt-rn-k v------ v-o-n-k ------- vtornik
Srijeda сряда с---- с-я-а ----- сряда 0
s-y--a s----- s-y-d- ------ sryada
Četvrtak че-въртък ч-------- ч-т-ъ-т-к --------- четвъртък 0
che-vyr--k c--------- c-e-v-r-y- ---------- chetvyrtyk
Petak пе-ък п---- п-т-к ----- петък 0
petyk p---- p-t-k ----- petyk
Subota събота с----- с-б-т- ------ събота 0
sy---a s----- s-b-t- ------ sybota
Nedjelja не-еля н----- н-д-л- ------ неделя 0
ne-elya n------ n-d-l-a ------- nedelya
Sedmica с--ми-а с------ с-д-и-а ------- седмица 0
sedmi--a s------- s-d-i-s- -------- sedmitsa
od ponedjeljka do nedjelje от--о---е-ни- до--е-е-я о- п--------- д- н----- о- п-н-д-л-и- д- н-д-л- ----------------------- от понеделник до неделя 0
o------de-ni- -o -e----a o- p--------- d- n------ o- p-n-d-l-i- d- n-d-l-a ------------------------ ot ponedelnik do nedelya
Prvi dan je ponedjeljak. П-р-ият --н-е --н-де-ник. П------ д-- е п---------- П-р-и-т д-н е п-н-д-л-и-. ------------------------- Първият ден е понеделник. 0
Pyr-iya- --n y- -o-e--ln-k. P------- d-- y- p---------- P-r-i-a- d-n y- p-n-d-l-i-. --------------------------- Pyrviyat den ye ponedelnik.
Drugi dan je utorak. В--рия- -е------орн-к. В------ д-- е в------- В-о-и-т д-н е в-о-н-к- ---------------------- Вторият ден е вторник. 0
V-----a- d-n-ye vt---i-. V------- d-- y- v------- V-o-i-a- d-n y- v-o-n-k- ------------------------ Vtoriyat den ye vtornik.
Treći dan je srijeda. Т-е-ият --н - -ря--. Т------ д-- е с----- Т-е-и-т д-н е с-я-а- -------------------- Третият ден е сряда. 0
Tr--i--t-d-n -e -r-a-a. T------- d-- y- s------ T-e-i-a- d-n y- s-y-d-. ----------------------- Tretiyat den ye sryada.
Četvrti dan je četvrtak. Ч---ъртия- ден-е ч--вър-ъ-. Ч--------- д-- е ч--------- Ч-т-ъ-т-я- д-н е ч-т-ъ-т-к- --------------------------- Четвъртият ден е четвъртък. 0
Ch----rt------en -e--hetvyrtyk. C----------- d-- y- c---------- C-e-v-r-i-a- d-n y- c-e-v-r-y-. ------------------------------- Chetvyrtiyat den ye chetvyrtyk.
Peti dan je petak. Петият --- - п-тъ-. П----- д-- е п----- П-т-я- д-н е п-т-к- ------------------- Петият ден е петък. 0
Pet-ya- -en ye--e---. P------ d-- y- p----- P-t-y-t d-n y- p-t-k- --------------------- Petiyat den ye petyk.
Šesti dan je subota. Ше---я----н е-с-бота. Ш------ д-- е с------ Ш-с-и-т д-н е с-б-т-. --------------------- Шестият ден е събота. 0
She----a- --n -e----o-a. S-------- d-- y- s------ S-e-t-y-t d-n y- s-b-t-. ------------------------ Shestiyat den ye sybota.
Sedmi dan je nedjelja. Сед-ия- де- е---д-ля. С------ д-- е н------ С-д-и-т д-н е н-д-л-. --------------------- Седмият ден е неделя. 0
Se-m-yat-d-n ye---d----. S------- d-- y- n------- S-d-i-a- d-n y- n-d-l-a- ------------------------ Sedmiyat den ye nedelya.
Sedmica ima sedam dana. С-д-и--та --- -ед-- дни. С-------- и-- с---- д--- С-д-и-а-а и-а с-д-м д-и- ------------------------ Седмицата има седем дни. 0
S-dm--sat--ima ---e---ni. S--------- i-- s---- d--- S-d-i-s-t- i-a s-d-m d-i- ------------------------- Sedmitsata ima sedem dni.
Mi radimo samo pet dana. Ние ра-отим-с--о пет-дн-. Н-- р------ с--- п-- д--- Н-е р-б-т-м с-м- п-т д-и- ------------------------- Ние работим само пет дни. 0
N-------t-m-sa-- -e---ni. N-- r------ s--- p-- d--- N-e r-b-t-m s-m- p-t d-i- ------------------------- Nie rabotim samo pet dni.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!