Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   ad Тхьамафэм имафэхэр

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [бгъу]

9 [bgu]

Тхьамафэм имафэхэр

[Th'amafjem imafjehjer]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
Ponedjeljak Бл-пэ Б---- Б-ы-э ----- Блыпэ 0
Bly--e B----- B-y-j- ------ Blypje
Utorak Г-у-дж Г----- Г-у-д- ------ Гъубдж 0
G---zh G----- G-b-z- ------ Gubdzh
Srijeda Б-р--к-ж--й Б---------- Б-р-с-э-ъ-й ----------- Бэрэскэжъый 0
B---jes--e---j B------------- B-e-j-s-j-z-y- -------------- Bjerjeskjezhyj
Četvrtak Мэ-эку М----- М-ф-к- ------ Мэфэку 0
M--fj-ku M------- M-e-j-k- -------- Mjefjeku
Petak Б--э-----у Б--------- Б-р-с-э-х- ---------- Бэрэскэшху 0
B--rj---j-sh-u B------------- B-e-j-s-j-s-h- -------------- Bjerjeskjeshhu
Subota Шэ--эт Ш----- Ш-м-э- ------ Шэмбэт 0
Shje----t S-------- S-j-m-j-t --------- Shjembjet
Nedjelja Тх--у-аф Т------- Т-ь-у-а- -------- Тхьаумаф 0
Th'-um-f T------- T-'-u-a- -------- Th'aumaf
Sedmica Тхьа---э Т------- Т-ь-м-ф- -------- Тхьамафэ 0
Th'amaf-e T-------- T-'-m-f-e --------- Th'amafje
od ponedjeljka do nedjelje Блы--м--ыу--а--эу-----у--ф---нэс. Б----- щ--------- т--------- н--- Б-ы-э- щ-у-л-г-э- т-ь-у-а-э- н-с- --------------------------------- Блыпэм щыублагъэу тхьаумафэм нэс. 0
B--------hhyubla-----th--------m-n--s. B------ s----------- t---------- n---- B-y-j-m s-h-u-l-g-e- t-'-u-a-j-m n-e-. -------------------------------------- Blypjem shhyublagjeu th'aumafjem njes.
Prvi dan je ponedjeljak. Апэр- м-фэр - б-ып-. А---- м---- – б----- А-э-э м-ф-р – б-ы-э- -------------------- Апэрэ мафэр – блыпэ. 0
Ap-erje--a---- - bly-je. A------ m----- – b------ A-j-r-e m-f-e- – b-y-j-. ------------------------ Apjerje mafjer – blypje.
Drugi dan je utorak. Я-I-нэрэ---фэр-–-гъ-бдж. Я------- м---- – г------ Я-I-н-р- м-ф-р – г-у-д-. ------------------------ ЯтIонэрэ мафэр – гъубдж. 0
JatIon--rje m--je--–--ubdz-. J---------- m----- – g------ J-t-o-j-r-e m-f-e- – g-b-z-. ---------------------------- JatIonjerje mafjer – gubdzh.
Treći dan je srijeda. Ящэ-эрэ м--э- - бэрэс-э-ъый. Я------ м---- – б----------- Я-э-э-э м-ф-р – б-р-с-э-ъ-й- ---------------------------- Ящэнэрэ мафэр – бэрэскэжъый. 0
J-sh--enj-r-----fje- - b-er-------hy-. J------------ m----- – b-------------- J-s-h-e-j-r-e m-f-e- – b-e-j-s-j-z-y-. -------------------------------------- Jashhjenjerje mafjer – bjerjeskjezhyj.
Četvrti dan je četvrtak. Япл---э-- ма--р-–--эфэку. Я-------- м---- – м------ Я-л-э-э-э м-ф-р – м-ф-к-. ------------------------- ЯплIэнэрэ мафэр – мэфэку. 0
Japl-je--erj----f--- – ----j-k-. J------------ m----- – m-------- J-p-I-e-j-r-e m-f-e- – m-e-j-k-. -------------------------------- JaplIjenjerje mafjer – mjefjeku.
Peti dan je petak. Я-фэн--э м-ф-р-–--эрэ-кэ---. Я------- м---- – б---------- Я-ф-н-р- м-ф-р – б-р-с-э-х-. ---------------------------- Ятфэнэрэ мафэр – бэрэскэшху. 0
Jat--e--er----afjer ------jes--e-h-u. J----------- m----- – b-------------- J-t-j-n-e-j- m-f-e- – b-e-j-s-j-s-h-. ------------------------------------- Jatfjenjerje mafjer – bjerjeskjeshhu.
Šesti dan je subota. Я-энэрэ-м--эр –-ш---эт. Я------ м---- – ш------ Я-э-э-э м-ф-р – ш-м-э-. ----------------------- Яхэнэрэ мафэр – шэмбэт. 0
Jah--n--rj- mafjer-– -hj--b-e-. J---------- m----- – s--------- J-h-e-j-r-e m-f-e- – s-j-m-j-t- ------------------------------- Jahjenjerje mafjer – shjembjet.
Sedmi dan je nedjelja. Я-лэнэр----фэр-–-тхьа---ф. Я------- м---- – т-------- Я-л-н-р- м-ф-р – т-ь-у-а-. -------------------------- Яблэнэрэ мафэр – тхьаумаф. 0
J-b-jen-erje --fjer –--h'a-ma-. J----------- m----- – t-------- J-b-j-n-e-j- m-f-e- – t-'-u-a-. ------------------------------- Jabljenjerje mafjer – th'aumaf.
Sedmica ima sedam dana. Тх--ма-э---эфи--э- зэхэ-. Т-------- м------- з----- Т-ь-м-ф-р м-ф-б-э- з-х-т- ------------------------- Тхьамафэр мэфиблэу зэхэт. 0
Th'------r -j-fibljeu zje-jet. T--------- m--------- z------- T-'-m-f-e- m-e-i-l-e- z-e-j-t- ------------------------------ Th'amafjer mjefibljeu zjehjet.
Mi radimo samo pet dana. Тэ --фитф ны--п-т--ыла-----р. Т- м----- н---- т------------ Т- м-ф-т- н-I-п т-з-л-ж-э-э-. ----------------------------- Тэ мэфитф ныIэп тызылажьэрэр. 0
T-e ---fit- ---j-p-ty--l-z--je-jer. T-- m------ n----- t--------------- T-e m-e-i-f n-I-e- t-z-l-z-'-e-j-r- ----------------------------------- Tje mjefitf nyIjep tyzylazh'jerjer.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!