Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   ad Тхьамафэм имафэхэр

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [бгъу]

9 [bgu]

Тхьамафэм имафэхэр

Th'amafjem imafjehjer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
Ponedjeljak Бл--э Б____ Б-ы-э ----- Блыпэ 0
B--pje B_____ B-y-j- ------ Blypje
Utorak Г-уб-ж Г_____ Г-у-д- ------ Гъубдж 0
G--d-h G_____ G-b-z- ------ Gubdzh
Srijeda Бэрэс--ж-ый Б__________ Б-р-с-э-ъ-й ----------- Бэрэскэжъый 0
Bje-jes-j-zh-j B_____________ B-e-j-s-j-z-y- -------------- Bjerjeskjezhyj
Četvrtak Мэфэку М_____ М-ф-к- ------ Мэфэку 0
Mje-j--u M_______ M-e-j-k- -------- Mjefjeku
Petak Б--эск-шху Б_________ Б-р-с-э-х- ---------- Бэрэскэшху 0
B---je-------u B_____________ B-e-j-s-j-s-h- -------------- Bjerjeskjeshhu
Subota Шэ-бэт Ш_____ Ш-м-э- ------ Шэмбэт 0
S-je-bj-t S________ S-j-m-j-t --------- Shjembjet
Nedjelja Т--ау-аф Т_______ Т-ь-у-а- -------- Тхьаумаф 0
Th'a-maf T_______ T-'-u-a- -------- Th'aumaf
Sedmica Т-ь-м-фэ Т_______ Т-ь-м-ф- -------- Тхьамафэ 0
T--a-a--e T________ T-'-m-f-e --------- Th'amafje
od ponedjeljka do nedjelje Бл-пэм -ы-б-----у тх--у--фэ- --с. Б_____ щ_________ т_________ н___ Б-ы-э- щ-у-л-г-э- т-ь-у-а-э- н-с- --------------------------------- Блыпэм щыублагъэу тхьаумафэм нэс. 0
B-ypjem -h-yubla-jeu-th'----f-em-njes. B______ s___________ t__________ n____ B-y-j-m s-h-u-l-g-e- t-'-u-a-j-m n-e-. -------------------------------------- Blypjem shhyublagjeu th'aumafjem njes.
Prvi dan je ponedjeljak. Ап--- м---р---бл---. А____ м____ – б_____ А-э-э м-ф-р – б-ы-э- -------------------- Апэрэ мафэр – блыпэ. 0
A--e--- -------– bl-pj-. A______ m_____ – b______ A-j-r-e m-f-e- – b-y-j-. ------------------------ Apjerje mafjer – blypje.
Drugi dan je utorak. ЯтI-н-рэ --фэр – --у-д-. Я_______ м____ – г______ Я-I-н-р- м-ф-р – г-у-д-. ------------------------ ЯтIонэрэ мафэр – гъубдж. 0
JatI-nje-je m----r – ---d-h. J__________ m_____ – g______ J-t-o-j-r-e m-f-e- – g-b-z-. ---------------------------- JatIonjerje mafjer – gubdzh.
Treći dan je srijeda. Я--нэ-э ----р-–-бэ--скэж-ый. Я______ м____ – б___________ Я-э-э-э м-ф-р – б-р-с-э-ъ-й- ---------------------------- Ящэнэрэ мафэр – бэрэскэжъый. 0
Jas-h--n---je-mafje--–--jer----je-h--. J____________ m_____ – b______________ J-s-h-e-j-r-e m-f-e- – b-e-j-s-j-z-y-. -------------------------------------- Jashhjenjerje mafjer – bjerjeskjezhyj.
Četvrti dan je četvrtak. Я----н-рэ маф---–--э-э-у. Я________ м____ – м______ Я-л-э-э-э м-ф-р – м-ф-к-. ------------------------- ЯплIэнэрэ мафэр – мэфэку. 0
Ja-l----j---e -a--e--–-m--f----. J____________ m_____ – m________ J-p-I-e-j-r-e m-f-e- – m-e-j-k-. -------------------------------- JaplIjenjerje mafjer – mjefjeku.
Peti dan je petak. Ятфэ---- -афэ- – -э-эс-э---. Я_______ м____ – б__________ Я-ф-н-р- м-ф-р – б-р-с-э-х-. ---------------------------- Ятфэнэрэ мафэр – бэрэскэшху. 0
J--fje----j- m-fje--–-bje-j-skj-s-h-. J___________ m_____ – b______________ J-t-j-n-e-j- m-f-e- – b-e-j-s-j-s-h-. ------------------------------------- Jatfjenjerje mafjer – bjerjeskjeshhu.
Šesti dan je subota. Яхэ--рэ маф---–----бэ-. Я______ м____ – ш______ Я-э-э-э м-ф-р – ш-м-э-. ----------------------- Яхэнэрэ мафэр – шэмбэт. 0
Jahj-nj-r-e --f----- shje---et. J__________ m_____ – s_________ J-h-e-j-r-e m-f-e- – s-j-m-j-t- ------------------------------- Jahjenjerje mafjer – shjembjet.
Sedmi dan je nedjelja. Я---н-р------р - -хьаумаф. Я_______ м____ – т________ Я-л-н-р- м-ф-р – т-ь-у-а-. -------------------------- Яблэнэрэ мафэр – тхьаумаф. 0
Ja----njerj- ---jer - t-'a-m--. J___________ m_____ – t________ J-b-j-n-e-j- m-f-e- – t-'-u-a-. ------------------------------- Jabljenjerje mafjer – th'aumaf.
Sedmica ima sedam dana. Т---м---р ---иб-------эт. Т________ м_______ з_____ Т-ь-м-ф-р м-ф-б-э- з-х-т- ------------------------- Тхьамафэр мэфиблэу зэхэт. 0
T--ama-j-r--j-f--l--u --ehj-t. T_________ m_________ z_______ T-'-m-f-e- m-e-i-l-e- z-e-j-t- ------------------------------ Th'amafjer mjefibljeu zjehjet.
Mi radimo samo pet dana. Т- ----т---ы--п---з--аж-эрэ-. Т_ м_____ н____ т____________ Т- м-ф-т- н-I-п т-з-л-ж-э-э-. ----------------------------- Тэ мэфитф ныIэп тызылажьэрэр. 0
T-e-mj-f--f-ny-j-p--y-yl----j--jer. T__ m______ n_____ t_______________ T-e m-e-i-f n-I-e- t-z-l-z-'-e-j-r- ----------------------------------- Tje mjefitf nyIjep tyzylazh'jerjer.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + adigejski (1-100) MP3 adigejski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!