Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   es Los días de la semana

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [nueve]

Los días de la semana

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski španski Igra Više
Ponedjeljak el-lunes el lunes e- l-n-s -------- el lunes
Utorak e- -a-t-s el martes e- m-r-e- --------- el martes
Srijeda e--mié--o-es el miércoles e- m-é-c-l-s ------------ el miércoles
Četvrtak e---ue--s el jueves e- j-e-e- --------- el jueves
Petak el v-ern-s el viernes e- v-e-n-s ---------- el viernes
Subota el s-b--o el sábado e- s-b-d- --------- el sábado
Nedjelja el -o-i--o el domingo e- d-m-n-o ---------- el domingo
Sedmica l- --m-na la semana l- s-m-n- --------- la semana
od ponedjeljka do nedjelje d--d- -l-l-ne--ha--- -------ngo desde el lunes hasta el domingo d-s-e e- l-n-s h-s-a e- d-m-n-o ------------------------------- desde el lunes hasta el domingo
Prvi dan je ponedjeljak. El pri--- dí--------l--es. El primer día es el lunes. E- p-i-e- d-a e- e- l-n-s- -------------------------- El primer día es el lunes.
Drugi dan je utorak. E--s-g-n-o--ía--- -- martes. El segundo día es el martes. E- s-g-n-o d-a e- e- m-r-e-. ---------------------------- El segundo día es el martes.
Treći dan je srijeda. E- terc----ía -- -- -i-r-ol--. El tercer día es el miércoles. E- t-r-e- d-a e- e- m-é-c-l-s- ------------------------------ El tercer día es el miércoles.
Četvrti dan je četvrtak. E- -uar-o-d-a ---el-j--v-s. El cuarto día es el jueves. E- c-a-t- d-a e- e- j-e-e-. --------------------------- El cuarto día es el jueves.
Peti dan je petak. El qui-----ía -s--l vi-r-es. El quinto día es el viernes. E- q-i-t- d-a e- e- v-e-n-s- ---------------------------- El quinto día es el viernes.
Šesti dan je subota. E---e-to día e--el s----o. El sexto día es el sábado. E- s-x-o d-a e- e- s-b-d-. -------------------------- El sexto día es el sábado.
Sedmi dan je nedjelja. El -ép-i-o-d-a -s--- do-ing-. El séptimo día es el domingo. E- s-p-i-o d-a e- e- d-m-n-o- ----------------------------- El séptimo día es el domingo.
Sedmica ima sedam dana. La s-m-na-t--ne-si--- día-. La semana tiene siete días. L- s-m-n- t-e-e s-e-e d-a-. --------------------------- La semana tiene siete días.
Mi radimo samo pet dana. No---ro- / ---o-r-- s-lo -r-b-jamos c-n-----a-. Nosotros / nosotras sólo trabajamos cinco días. N-s-t-o- / n-s-t-a- s-l- t-a-a-a-o- c-n-o d-a-. ----------------------------------------------- Nosotros / nosotras sólo trabajamos cinco días.

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!